Milanović: Dobili smo više nego što smo imali

Hrvatski i bugarski premijer Zoran Milanović i Bojko Borisov ocijenili su u utorak u Sofiji da su Hrvatska i Bugarska 'obranili' svoje interese u nedavno usvojenom višegodišnjem financijskom okviru EU-a, jer su dobili više novca u proračunu Unije od 2014. do 2020. nego što je bilo planirano.

- Bilo je teško, ali mislim da su i hrvatski i bugarski interesi obranjeni na najbolji mogući način, a naravno u skladu sa zahtjevima za smanjenje proračuna - rekao je Borisov na zajedničkoj konferenciji za novinare s Milanovićem, koji u utorak boravi u jednodnevnom radnom posjetu Bugarskoj.

- Hrvatska je umjereno zadovoljna rezultatom pregovora i višegodišnjim financijskim okvirom, jer smo više dobili nego što smo imali - dodao je Milanović. Hrvatska i Bugarska, najsiromašnija članica EU-a, pripadaju bloku 'prijatelja kohezije', skupini europskih zemalja koje koje dobivaju više nego što uplaćuju u zajednički proračun.

Ta skupina se nastoji izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih regija u Uniji. Borisov je ocijenio da je Sofija više novaca dobila stoga što poštuje financijsku disciplinu i maastrichtske kriterije, ima najniži vanjskih dug u Europi, nizak proračunski deficit i smanjila je kamate po kreditima. Dodao je kako su osnovni projekti Bugarske vezani uz prometne smjerove smjerove važne i za druge europske države, jer će kroz Bugarsku Azija biti spojena s drugim balkanskim zemljama.

- I tu se razlikujemo od Hrvatske, jer je Hrvatska napravila više od 1000 kilometara autocesta vlastitim sredstvima i sad imaju problem vraćanja zajmova. Mi smo imali više sreće i koristi s kohezijskim fondovima, jer plaćamo samo 20 posto od cijene te infrastrukture, a ostalih 80 posto iz europskih fondova - rekao je bugarski premijer.

Milanović je istaknuo kako je na razini EU-a potrebno zagovarati fiskalnu odgovornost, pa i strogoću u trošenju novca, ali se istovremeno zalagati za očuvanje kohezijske politike koja je u interesu i siromašnijih i bogatijih, starih članica Unije.

- Nadam se da će ubuduće pregovori o ovakvim pitanjima biti kraći i konkretniji, a ne ovako dugački - rekao je predsjednik hrvatske vlade.

Potporu euroatlanskim integracijama susjedne Srbije, Makedonije, BiH i Crne Gore pružili su i premijer Bugarske koja je članica Unije od 2004. i predsjednik vlade Hrvatske koja bi u Uniju trebala ući 1. srpnja.

- Prema njima se odnosimo kao prema prijateljskim državama s vrlo jasnim uvjerenjem da što brže počnu pregovore za članstvo u EU. Tim bolje i za susjedne zemlje kao što su Hrvatska i Bugarska - rekao je Borisov.

- Prema njima ćemo biti partneri, jer je to naš interes. Mi smo se na putu prema EU suočavali s određenim pritiscima, nosili smo se s njima, pristajali na kompromise. U onoj mjeri u kojoj ja o tome odlučujem i u kojoj se mene pita, državama koje su nam susjedne - Srbija, BiH, i Crna Gora takve vrste zahtjeva nećemo postavljati - naglasio je Milanović.

Po njegovim riječima, u hrvatskom je interesu da granica sa Srbijom i BiH ne bude stroga, jer se radi o državama s kojima Hrvatska ima veliku trgovinsku razmjenu, vanjskotrgovinski suficit i želi da njihovi građani na hrvatsku obalu dolaze 'cestama koje smo skupo platili'. 

- To nije fraza, to je konkretni materijalni interes Hrvatske - istaknuo je Milanović. Dvojica premijera zaključila su kako između Hrvatske i Bugarske nema problema i otvorenih pitanja koja bi spriječavala jačanje suradnje u turizmu i investicijama, a Borisov podsjetio da prijateljstvo i trgovinski odnosi sežu još u doba Dubrovačke Republike.

Hrvatski premijer je istaknuo da je Bugarska bila treća članica EU-a koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor pristupni sporazum o ulasku u EU. - Zahvalni smo zbog toga. To su stvari koje se ne zaboravljaju - rekao je hrvatski premijer.