Milanović: Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita, nema više zezanja

Vlada predlaže privremeno ukidanje poticanja stambene štednje u Republici Hrvatskoj za uplate stambene štednje nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine.

Obrazlažući prijedlog, ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade kazao kako je unatoč činjenici da je država do sada isplatila više od 2 milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini.

Tako je trenutno volumen kredita koje su dale stambene štedionice na razini od otprilike 3,5 milijardi kuna, a udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima tek 5,5 posto.

Linić ocjenjuje da stoga sustav stambene štednje nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.

Naveo je kako je prosječni omjer kredita i depozita u sustavu stambene štednje krajem 2012. godine iznosio 54,1 posto, što upućuje na to da štediše koriste sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama, radi dobivanja državnih poticajnih sredstava.

Po isteku roka od 5 godina građani podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja, dodaje Linić.

To pak, po ocjeni ministra financija, upućuje da su stambene štedionice izravno ovisne o državnim poticajnim sredstvima, jer privlačenjem velikog broja štediša koji dobivaju državna poticajna sredstva, a nakon toga nemaju interesa podići stambeni kredit, omogućuju financiranje stambenih kredita malog broja štediša koje ga uistinu koriste.

Pored toga, prema procjeni Ministarstva financija, klijenti štedionica su u čak 87 posto slučajeva građani koji već imaju vlastitu nekretninu koja nije opterećena kreditom.

Premijer Zoran Milanović kazao je kako nije riječ o ukidanju poticaja za stambenu štednju nego korekciji za jednu godinu. Najavio je da će Vlada promatrati učinak mjere te da su više nego ikada potrebne uštede radi smanjenja rashodne strane proračuna.

"Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita u što ulaze skoro sve europske državem, ali onda nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet smanjenja u proračunu", rekao je Milanović.