Milanovićev dernek pojeo novac za promidžbu gospodarstva

Ostala su još samo dva mjeseca do uspinjanja Hrvatske na europsku pozornicu, kada ćemo pod svjetlima reflektora imati svojih pet minuta za pokazivanje onoga najboljeg što imamo i možemo pružiti.

Tog 1. srpnja sve oči bit će usmjerene u našu malu zemlju koja, za razliku od Slovenije koja je u EU ušla s još devet zemalja, ulazi sama, i to samo jednom u povijesti. Teško je u mraku govoriti što će biti kad se upale svjetla, kad se način predstavljanja i svečani program drže u najstrožoj tajnosti. Možda je razumljivo da Vladine institucije ne žele otkriti pojedinosti protokola za 40 izaslanstava koja će pozdraviti naš ulazak u EU, ali neotkrivanje javnog programa proslave pokazuje da uopće nismo spremni za povijesni datum. Umjesto da je Vlada angažirala naše najbolje stručnjake za event-menadžment, marketing i PR koji su se već dokazali na međunarodnom tržištu, koordinacija svih institucija koje se bave kampanjom prebačena je na premijerov ured, točnije šefa Milanovićeva kabineta Tomislava Sauchu koji drži sve u tajnosti.
Osim za promidžbu najvažnijih atributa koji čine identitet ove zemlje, to je jedinstvena prilika za hrvatske gospodarstvenike, posebice proizvođače, da pred svim svjetskim medijima dodatno ‘okite’ cijelu ceremoniju ‘izvorno hrvatskim’, pogotovo u trenutku kada proizvodi poput istarskog terana ili prošeka gube bitku za izvornost. U HGK koji sudjeluje u pripremama rekli su nam da se program još vremenski definira te da materijali još nisu dostupni javnosti. Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca kaže kako mu nije poznato da će hrvatski proizvođači na neki poseban način imati priliku za predstavljanje, no da oni ionako trenutačno imaju aktualnijih briga poput pada tržišta i krize.
Čini se da još nismo definirali što je to hrvatsko, što treba brendirati i da u ovakvim situacijama najviše dolazi do izražaja naša kriza identiteta. Kako su već uočili marketinški stručnjaci, lijepa priroda, nogomet i rat i dalje su najčešće poveznice s Hrvatskom. S druge strane, naš dopisnik iz Bruxellesa Vanja Figenwald tvrdi da Hrvatska ima dobar imidž u glavnom europskom administrativnom središtu, da nas percipiraju kao malu seksi zemlju, ondje negdje na jugu gdje je sve staro i jeftino. No kad bismo ih pitali da nabroje pet hrvatskih brendova, vjerojatno bi se češkali po glavi.
Za razliku od drugih zemalja, Hrvatska nije napravila 'putujući cirkus' po svim europskim metropolama ususret EU. MVP je navodno planirao organiziranu promidžbu najboljih hrvatskih umjetnika koji bi predstavili ono najbolje, međutim, od toga se odustalo zbog nedostatka novca.
Je li ovo prava godina u kojoj se trebalo štedjeti na projektima i predstavljanju Hrvatske? Za svečanost je iz proračuna navodno predviđeno 5,2 milijuna kuna, no iz Vlade su poručili da će pokušati potrošiti manje a da se ulazak u EU ipak dostojno obilježi. Usporedbe radi, Picassova izložba koja je uvrštena u program stajala je devet milijuna kuna (neslužbeno 12 milijuna kuna) i neće sigurno polučiti efekte kakve bi polučila životna prilika da se dostojno predstavimo svijetu. Ako u obzir uzmemo nedavno objavljeni podatak da državne institucije troše 54 milijuna kuna na međusobnu prepisku putem Hrvatske pošte umjesto da se koriste elektroničkom poštom, teško je vjerovati da nije postojao prostor da se negdje uštedi, a drugdje uloži.
Marketinški stručnjaci ističu primjere brendiranja zemalja, ponajprije Poljske koja je ulaskom u EU napravila rebrending, a globalno i Indiju koja je putem javno-privatnih partnerstva postala globalno prepoznatljiv igrač u proizvodnji generičkih lijekova i IT tehnologiji, zahvaljujući jasno definiranim ciljevima u isticanju i promidžbi ključnih industrija.
Jedina institucija koja već neko vrijeme promiče ulazak Hrvatske u EU jest Ministarstvo kulture, neovisno o Vladinoj kampanji. Sve je počelo Festivalom Hrvatske u Francuskoj gdje je 400-tinjak hrvatskih umjetnika u 60 programa tijekom tri mjeseca predstavilo ono najvrednije, zaključno s Apoksiomenom izloženim u Louvreu.  

Iako u Vladi nisu htjeli otkriti pojedinosti programa, mediji su već iskopali neke. Uvod u svečanost trebao bi biti 24. lipnja u Bruxellesu, popraćen nastupom Simfonijskog orkestra i Zborom HRT-a te nizom manjih događaja u organizaciji više hrvatskih institucija. U Hrvatskoj će središnja svečanost biti u nedjelju 30. lipnja navečer na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, uz nazočnost cijeloga državnog vrha, najviših dužnosnika Unije te šefova vlada zemalja članica, kao i visokih uzvanika država iz regije. Nakon primanja u Klovićevim dvorima na središnjem Trgu održat će se glavni dvosatni program, u sklopu kojeg bi nastupali Zagrebačka filharmonija, Zbor HRT-a i ansambl Lado uz izravan televizijski prijenos.