Opće je poznato da poduzetnici teško napuštaju svoja poduzeća, a uzroci takvog ponašanja mogu se pojednostaviti i svesti na pitanje taštine i potrebe za pozicijom moći. Istraživanja, međutim ukazuju da poduzetnici zbog svoje gotovo isključive fokusiranosti na biznis, ne posvećuju dovoljno vremena izgradnji drugih interesa i odnosa izvan poslovnog kruga koji bi im omogućili pronalazak alternativnih uloga u životu nakon umirovljenja. WHO i UN promoviraju važnost produktivnog starenja jer je dokazano da se društveni angažman starijih osoba pozitivno reflektira na kvalitetu njihovog života i održavanje tjelesnih i kognitivnih funkcija.
Na 12. konferenciji 'Budućnost obiteljskih tvrtki' direktorica CEPOR-a i izvanredna profesorica na EFOS-u Mirela Alpeza govorila je u umirovljenju poduzetnika i izazovima s kojima se u tim trenutcima poduzetnici suočavaju.
- Kada poduzetnik ode u mirovinu dolazi do tranzicije i tada u fokusu treba biti poduzeće i onaj tko preuzima vlasništvo nad njim – rekla je Alpeza i dodala da su izazovi umirovljenja za mnoge veliki i reflektiraju se na proces same tranzicije.
Također, svi se drugačije suočavaju s umirovljenjem, a psihološki izazovi, posebno za one koji su bili isključivo fokusirani na posao, znaju biti izrazito teški, pa često u svoju privatnu sferu donose stvari iz profesionalnog života.
- Najčešći izazovi kod umirovljenja su izostanak interesa izvan posla, osjećaj gubitka identiteta, osjećaj gubitka pripadnosti kolektivu, gubitak intelektualnih izazova i osjećaj beskorisnosti – nabraja Alpeza pa kaže da svemu tome ne doprinose određeni stereotipi i predrasude koje postoje u društvu, a odnose se na percepciju starijih ljudi. Zbog toga je nastala i krilatica 'Ageism' koju je skovao liječnik Robert Neil Butler, a odnosi se na dobnu diskriminaciju.
Alpeza kaže da postoji velika razlika između umirovljenja poduzetnika i 'običnih smrtnika' iako o tome postoji tek mali broj istraživanja. Smatra da poduzetnici u mirovinu odlaze nerado, kasnije nego drugi i, ako ikako mogu, odlaze djelomično, što znači da pokušavaju održati odnos s poduzećem. Također, razlikuju se po tome što poduzetnici imaju visoku razinu kontrole kada će otići u mirovinu dok se za druge to događa po sili zakona.
- Kod poduzetnika, odluka o umirovljenju se reflektira na poduzeće, ali i na širi broj ljudi, a umirovljenje poduzetnika je povezano s odabirom jedne od tri izlazne strategije. To su osiguranje financija, delegiranje upravljanja i zatvaranje poslovanja – kaže Alpeza.
Istraživanja pokazuju da poduzetnici koji se uistinu žele povući iz biznisa biraju ili prvu ili treću strategiju, a oni koji odabiru 'delegiranje' su oni koji se teško psihološki nose s umirovljenjem i žele održati veze s poduzećem.
Kada se govori o izazovima kod umirovljenja poduzetnika, postoji ih nekoliko. Prije svega to je nedostatak interesa i odnosa izvan poslovnog kruga, zatim strah od gubitka važne uloge u poduzeću, obitelji i društvu, gubitak identifikacije s uspjesima poduzeća, nemogućnost utjecaja na raspodjelu financijskih sredstava, izazov ponovnog pronalaska poveznica s partnerom (bračnim) i preslikavanje obrazaca ponašanja i odnosa iz radno-aktivnog razdoblja i nakon umirovljenja.
Mnogi poduzetnici, kada odlaze u mirovinu, zapravo žele čuti savjet nekoga tko je taj proces već prošao, pa je CEPOR radi toga 2020. godine pokrenuo Klub poduzetnika seniora – SENTOR koji omogućuje društveni angažman poduzetnika seniora u ulozi mentora mlađim poduzetnicima, suočenih s izazovima u poslovanju, kakvih u vrijeme krize uzrokovane koronavirusom nije manjkalo.