piše: Domagoj Mataić
Brzo uvođenje cjepiva u Sjedinjenim Državama i usvajanje paketa fiskalnih poticaja u iznosu od 1,9 bilijuna dolara potaknuli su očekivani gospodarski oporavak. Dugoročne američke kamatne stope naglo su porasle, pri čemu je stopa na 10-godišnje trezorske vrijednosne papire porasla s ispod 1 posto na početku godine na preko 1,75 posto sredinom ožujka. Sličan val dogodio se i u Ujedinjenom kraljevstvu. U siječnju i veljači kamatne stope porasle su u eurozoni i Japanu prije nego što su središnje banke u tom području uskočile s lakšom monetarnom politikom, stoji u blogu Međunarodnog monetarnog fonda.
Gospodarstva u nastajanju i razvoju (emerging markets) sa strepnjom gledaju na rastuće kamatne stope. Većina njih suočena je sa sporijim gospodarskim oporavkom od naprednih gospodarstava zbog dužih čekanja na cjepivo i ograničenog prostora za vlastiti fiskalni poticaj. Priljev kapitala na tržišta u nastajanju pokazao je znakove presušivanja. Strah je od ponavljanja epizode iz 2013., kada su naznake smanjivanja kupnje američkih obveznica, ranije nego što se očekivalo, izazvale navalu odljeva kapitala s tržišta u nastajanju.
Kada je razlog dobra vijest o američkim poslovima ili cjepivima protiv COVID-19, većina tržišta u nastajanju obično doživljava snažnije priljeve portfelja i niže raspone na dug denominiran u američkim dolarima. Dobre gospodarske vijesti u naprednim gospodarstvima mogle bi dovesti do rasta izvoza za tržišta u nastajanju, a porast gospodarske aktivnosti prirodno podiže njihove domaće kamatne stope. Ukupni učinak beznačajan je za prosječno tržište u nastajanju. Međutim, zemlje koje manje izvoze u SAD, ali se više oslanjaju na vanjsko zaduživanje, mogle bi osjetiti stres na financijskom tržištu.
Kada vijesti o višoj inflaciji poveća američke kamatne stope, to je također benigno za tržišta u nastajanju. Njihove kamatne stope, tečajevi i tokovi kapitala obično nisu pogođeni, vjerojatno zato što su prošla iznenađenja oko inflacije odražavala mješavinu dobrih gospodarskih vijesti, poput veće spremnosti na potrošnju i loših vijesti, poput većih troškova proizvodnje.
Međutim, kada je rast kamatnih stopa u naprednijem gospodarstvu potaknut očekivanjima o jačem djelovanju središnje banke, to može naštetiti gospodarstvima u nastajanju. MMF smatra da svaki postotni bod rasta kamatnih stopa u SAD-u zbog "iznenađenja monetarne politike" ima tendenciju da odmah podigne dugoročne kamatne stope za trećinu postotnog boda na prosječnom tržištu u nastajanju. Kapital portfelja odmah izlazi s tržišta u nastajanju i njihove valute depreciraju prema američkom dolaru.
Očekivanja gospodarske aktivnosti na nekim tržištima u nastajanju porasla su između siječnja i ožujka, što bi djelomično moglo podignuti kamatne stope i pomoći u objašnjenju porasta tokova kapitala u siječnju. Naknadni rast američkih kamatnih stopa općenito je bio uredan. Čak i dok su dugoročne američke kamatne stope porasle, kratkoročne kamatne stope ostale su blizu nule. Cijene dionica i dalje su visoke, a kamatne stope na korporativne obveznice i tržišne obveznice u nastajanju denominirane u dolarima nisu se razlikovale od onih na američkim trezorskim vrijednosnim papirima.
Nadalje, čini se da su tržišna očekivanja za inflaciju ostala u blizini dugoročnog cilja Federalnih rezervi od 2 posto godišnje, a ako ostanu tamo, to bi moglo pomoći u zaustavljanju rasta američkih kamatnih stopa.
Međutim, čini se da su u igri i drugi čimbenici. Velik dio povećanja američkih kamatnih stopa posljedica je povećanja premije po kreditima, što bi moglo odražavati rastuću nesigurnost ulagača u pogledu inflacije, tempa budućeg zaduživanja i kupnje obveznica središnje banke. Odljevi kapitala s tržišta u nastajanju koji su se dogodili u veljači i početkom ožujka okrenuli su se priljevima u trećem tjednu ožujka, ali su u međuvremenu nestabilni. Također nije jasno bi li velike količine državnih vrijednosnih papira koje bi SAD trebale izdati ove godine mogle istisnuti zaduživanje na nekim tržištima u nastajanju.
Kamatne stope u naprednijim gospodarstvima i dalje su niske, ali mogle bi dodatno rasti. Raspoloženje ulagača u pogledu gospodarstava u nastajanju moglo bi se pogoršati. Kako bi se to izbjeglo, središnje banke naprednijih gospodarstava mogu pomoći u jasnoj i transparentnoj komunikaciji o budućoj monetarnoj politici u različitim scenarijima.
Tržišta u nastajanju moći će nastaviti pružati političku potporu samo ako se očekuje da će domaća inflacija biti stabilna. Primjerice, središnje banke u Turskoj, Rusiji i Brazilu povećale su kamatne stope u ožujku kako bi kontrolirale inflaciju, dok su one u Meksiku, Filipinima i Tajlandu zadržale kamatne stope na čekanju.
Dobra vijest je da su mnoge središnje banke na tržištima u nastajanju bile u stanju ublažiti monetarnu politiku tijekom pandemije, čak i u slučaju bijega kapitala. Analiza MMF-a pokazuje da su gospodarstva s transparentnijim središnjim bankama, snažnijim fiskalnim odlukama i višim kreditnim rejtingom tijekom krize mogla smanjiti svoje stope za veći postotak.
- Vrijeme je za jačanje globalne mreže financijske sigurnosti – sustava aranžmana kao što su linije za razmjenu i multilateralni zajmodavci koji mogu pružiti stranu valutu zemljama kojima je potrebna pomoć. Međunarodna zajednica mora biti spremna pomoći zemljama u ekstremnim scenarijima. – priopćuju iz MMF-a.