piše :Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Što se tiče burzovnih roba i dalje je u fokusu energetski sektor. Nafta je nastavila rast i testira granicu od 80 $/bbl, dok istovremeno cijena plina nastavlja strmoglavi pad i trenutno je Dutch TTF ispod razine od 70 €/MWh (što je i dalje razina koja je 4-5 puta veća od višegodišnjeg prosjeka). Energetska kriza u Europi dovela je do bankrota 40 kompanija u energetskom sektoru, a pojedine zemlje poput Albanije ili Srbije suočene su s prekidima u opskrbi ili čak i periodima bez struje. Velikoj Britaniji također prijeti kolaps energetskog sektora. Sve skupa ova energetska kriza se polako mijenja u krizu troškova života, jer će na kraju najveći negativan efekt direktno ili indirektno biti na pojedincu.
Sva ova događanja proteklih tjedana/mjeseci dovode do pitanja je li energetska strategija Europe ispravna? Želja za dekarbonizacijom te za proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora energije ide daleko prebrzim tempom i pogrešnim smjerom. Sve to skupa rezultirati će višom cijenom plina i električne energije, a i cijena goriva će rasti jer će proizvodnja pasti. Primjerice, Njemačka je s krajem 2021. sukladno ranijem planu ugasila tri od svojih šest nuklearnih elektrana, a preostale tri će zatvoriti do kraja ove godine. Tajming nije mogao biti gori. Kako će supstituirati energiju koja će nedostajati? Povećanjem proizvodnje energije u elektranama na ugljen dok se ne dosegne planirana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (za što će trebati godine)!? Francuska ima 56 nuklearnih elektrana i trenutno 70 posto potreba za energijom dobiva iz njih. U tom kontekstu njihov prijelaz na alternativne izvore energije biti će vrlo zanimljiv.
I kod poljoprivrednih burzovnih roba, kraj godine obilježen je vremenom u Južnoj Americi te uzimanjem profita. Situacija u Južnoj Americi biti će u fokusu tržišta u periodu pred nama. Opasnost od suše prvenstveno se odnosi na južni Brazil i Argentinu. Svaka promjena u vremenskoj prognozi utječe na kretanje cijena (tzv period weather marketa). Argentina i Brazil, kao jedni od najvećih globalnih proizvođača i izvoznika poljoprivrednih roba će u idućih mjesec-dva dana imati žetvu, stoga je fokus tržišta na vremensku prognozu razumljiv jer će vremenski uvjeti imati veliki utjecaj na prinos i konačnu proizvodnju. Općenito, nakon završetka praznika, agri tržišta će tražiti smjer kretanja za period pred nama. Međutim u kontekstu inflatornih pritisaka, nestabilne geopolitičke klime kojoj smo izloženi te sa niskim zalihama najvećih izvoznika, nema baš previše prostora za indeksaciju.
Godina iza nas ostat će nam u sjećanju kao vrlo turbulentna godina, možda i povijesna. Podsjetila nas je koliko smo ranjivi i nemoćni pred majkom prirodom te da smo kao globalno društvo došli u period velike neizvjesnosti, volatilnosti i nesigurnosti. Globalno zatopljenje dovodi do nezapamćenih meteoroloških fenomena koji postaju izvor volatilnosti, kako u energetskom sektoru tako i u poljoprivredi. U tom kontekstu upravljanje rizicima postaje sve važnije, možda i ključno za budućnost. Konzumerski ekonomski ciklus koji je počeo sa završetkom Drugog svjetskog rata, završio je 2008. i financijskom krizom. Trenutačno se nalazimo u fazi tranzicije, a blagostanje u posljednjih 13 godina posljedica je prvenstveno agresivne globalne monetarne politike i upravljanja fiat valutama, što je samo odgodilo restruktiriranje golemog duga koji su akumulirali EU, SAD i Kina. Sada se hiperinflacijom koriste kao alatom kojim se pokušava obezvrijediti novac kako bi se devalvirao dug. Gledano u povijest, posljednja tranzicijska faza trajala je gotovo 30 godina, od 1915. do 1945. Danas slobodno možemo reći da je izvjesno da ova tranzicijska faza neće završiti prije 2030.
U godini/godinama pred nama naglasak treba staviti na zadržavanje kupovne moći, hranu i energiju. U 2021. dobili smo uvid kako to izgleda. Cijena pšenice je porasla više od 20 posto, kukuruza gotovo 25 posto te soje samo 2 posto (ali za soju ovo je već druga godina visokih cijena). U sektoru energije, cijena nafte narasla je više od 50 posto, ugljen je dvostruko skuplji, a cijena plina je eksplodirala i veća je 4 ili 5 puta (Dutch TTF). Cijene metala također su snažno rasle. Dolar je ojačao u odnosu na košaricu valuta, odnosno preko sedam posto u odnosu na euro. Mnoge burzovne robe su u godini iza nas postavile povijesno rekordne razine poput prirodnog plina, zobi, drvne građe, uljane repice ili aluminija, a većina ostalih roba dosegla je najviše razine u zadnjih 7 do 10 godina! Vidjet ćemo što će nam sve donijeti nova godina. Sigurno će biti zanimljivo.
U trenutku pisanja ovog članka, cijene na burzama:
- Nafta Brent:78,48 $/bbl
- Plin Dutch TTF: 68,2 €/MWh
- Pšenica MATIF March: 278,5 €/t
- Kukuruz MATIF March: 243,00 €/t
- Sojino zrno CBOT March: 13,61 $/bu
- Zlato: 1.830 $/t.oz
- Čelik: 4.548 CYN/t
- Željezna ruda: 116 $/t
- Aluminij: 2.807,50 $/t
- EUR/USD: 1,1335
- BDI: 2.217
