Pišu: Matilda Bačelić i Edis Felić
U nekoj idealnoj situaciji bi se trebali uspostaviti komercijalni odnosi grada i holdinga s jedne strane i njihovih dobavljača s druge strane, koji bi zamijenili postojeći model odnosa koje je brižno njegovao gradonačelnik Bandić sa svojim suradnicima.
S obzirom na ogroman proračun kojim je, direktno ili indirektno, raspolagao zagrebački gradonačelnik, postavlja se pitanje kako će odlazak Milana Bandića utjecati na poslovni sektor. Javna je tajna da je dugogodišnji gradonačelnik isprepleo gustu interesnu mrežu u koju su bili uvezani brojni poslovni ljudi. A o važnosti Zagreba za biznis dovoljno govore brojke: proračun Grada Zagreba za 2021. godinu iznosi oko 12,2 milijarde kuna, dok je Zagrebački holding jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj koja je, prema posljednjim javno dostupnim podacima, u 2019. godini ostvarila konsolidirani prihod od 4,23 milijarde kuna i jedan od najvećih poslodavaca sa 7794 zaposlenih na kraju 2019.
Poduzetnici nisu bili baš nešto rječiti, barem ne javno, o tome što očekuju u postbandićevskoj eri. Jedan građevinski poduzetnik očekuje da će svim onim građevinarima koje je pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić favorizirao u dodjeli poslova biti izmaknuto tlo pod nogama, odnosno da će se ta sprega politike i gospodarstva prekinuti.
- Vjerujem da će nakon lokalnih izbora dodjela poslova biti ipak transparentnija, jer su do sada građevinske tvrtke zaista teško dobivale posao u Zagrebu ako nisu umrežene s Gradskim poglavarstvom. To vam je uvijek tako, odlaskom jedne garniture prekinu se dotadašnje niti – kaže poduzetnik.
No jedan drugi njegov kolega, iako također smatra da su dosadašnji 'favoriti' ostali zatečeni smrću gradonačelnika Bandića, vjeruje da će se stvari posložiti na stari način. Odnosno, niti koje su pokidane ponovo će se povezati, s tim da nije isključeno da u tu igru uđe neki novi igrač. Ipak, napominje, sve ovisi od vlasti, hoće li se odlučiti radikalno raskrstiti s dosadašnjim načinom rada ili će uvesti potpunu transparentnost.
Kao razlog da treba biti oprezan u procjeni što će se desiti ističe da pokojni gradonačelnik zadnjih nekoliko godina nije imao toliki utjecaj kao nekada i da su se na dodjelu poslova, ali i na ugovaranje cijena uključili i drugi važni ljudi u vlasti.
- Dakle, odlazak Bandića možda neće puno značiti ako se ne promijene strukture u gradskoj vlasti – smatra taj građevinski poduzetnik.
Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i ekonomski strateg SDP-a, ističe da je, s obzirom na personalizirani stil upravljanja i manjak transparentnosti i standardiziranih poslovnih funkcija u sustavu odlučivanja, za očekivati da će odlazak Bandića dovesti do velikog zastoja u donošenju svih odluka koje ne spadaju u sferu svakodnevnog, uobičajenog obavljanja poslovnih funkcija gradskog poglavarstva i Holdinga.
– To će imati negativne posljedice na investicijsku aktivnost u Gradu, financiranje gradskog proračuna i Holdinga i sve strateške srednjoročne i dugoročne ciljeve – kaže Tica.
Puno je oštriji Boris Podobnik, profesor na ZŠEM-u i Sveučilištu u Rijeci, koji ističe kako je smrću Milana Bandića otišao samo pojedinac, ali sustav potkapacitiranih rođaka i kumova koje je zaposlio u zadnjih 20 godina je i dalje ostao.
– Time i spremnost svih tih uhljeba da i dalje namještaju poslove i izvlače enormne zarade za sebe i one kojima služe. Taj bandićizam koji je u 20 godina potrošio kolosalnih oko 30 milijardi dolara će zasigurno dati sve od sebe da nastavi život i nakon smrti prvog među njima, samo je veliko pitanje koliko će zajedno Bandić, HDZ i njihovi sateliti osvojiti glasova, jer bandićevce i HDZ ujedinjuje zajednička ideologija, a to su prije svega uhljebljivanje i dijeljenje poslova njihovim ljudima. Samo ako ujedinjena oporba pobijedi nastupa vjerojatno nova era, a najljepše što bi se moglo dogoditi je da poslove dobivaju najbolji ponuđači, oni koji posao rade po realnoj, a ne napuhanoj cijeni. To bi za pošten svijet biznisa u Hrvatskoj uistinu bila lijepa vijest – oštar je Podobnik.
Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge glas poduzetnika i suosnivač Poslovne inteligencije, kaže da je potrebno prvo vidjeti tko će biti novi gradonačelnik ili gradonačelnica Zagreba i u kojem smjeru će povući prve poteze.
- U nekoj idealnoj situaciji bi se trebali uspostaviti komercijalni odnosi grada i holdinga s jedne strane i njihovih dobavljača s druge strane, koji bi zamijenili postojeći model odnosa koje je brižno njegovao gradonačelnik Bandić sa svojim suradnicima. Takvi odnosi bi trebali rezultirati smanjenjem troškova grada, a vjerujem da će novi gradonačelnik uvesti i potpunu transparentnost gradskog proračuna. Digitalizacijom će se također smanjiti i današnja glomazna gradska uprava koji je veliki potrošač novca stanovnika Zagreba. U konačnici, vjerujem da je u roku godinu ili dvije moguće smanjiti prirez i smanjiti dug koji Zagreb trenutačno ima prema kreditorima te potaknuti gradske i privatne investicije i razvoj gospodarstva – smatra Oreščanin, dodajući da je definitivno najveći izazov za novog gradonačelnika uspostaviti kontrolu nad procesima u gradu, holdingu i gradskim poduzećima te povezanim novčanim tijekovima, što je izuzetno kompleksan zadatak, ali također otvara i priliku da se vidi gdje sve novac iz proračuna 'curi' kako bi se te rupe pokrpale, te proračun u konačnici dijelom smanjio, a dijelom preusmjerio u projekte koji bi zaista podigli kvalitetu života građana.
U Zagrebu je skoro 25 tisuća ljudi na gradskom proračunu i pitanje je, kaže Podobnik, vidi li veći dio tih zaposlenih, koje svi trebamo jer su korisni, u onih 20 do 30 posto zaposlenih preko veze, opasnost i za njih same. Naime, ako svi oni koji su na proračunu ostanu zajedno i pridruže im se logično bračni partneri i djeca, to je već vojska glasača za status quo.
- Također, veliko je pitanje je li ujedinjena oporba kadra motivirati one kojima se politika zgadila. Između ljevice i centra se i nađe zajednički jezik, samo oni sami zbog grešaka SDP-a možda neće biti dovoljni jer će im vjerojatno trebati i dijelovi desnice za zajedničku pobjedu. Samo hoće li svima njima pitanja abortusa, antifašizma i vjere biti manje bitna od želje da grad Zagreb konačno načinom vladanja više liči na Beč nego na Sarajevo i Prištinu? Treba imati u vidu da je Zagreb jako malo gradio EU novcem, a postoji i razlog. EU novac se naime ne može zamračiti (ili može, ali teže), a to izbjegavanje EU novca je najbolji pokazatelj kako se gradilo u Zagrebu za vrijeme Milana Bandića. Upravo je aktiviranje EU novca naša velika šansa – ističe Podobnik.
Budući da se na području Grada Zagreba ostvaruje trećina hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, definiranje gradskih razvojnih prioriteta ima značajan učinak na cijelo domaće gospodarstvo. To potvrđuju i sljedeći pokazatelji koje navode u Hrvatskoj gospodarskoj komori – u Zagrebu je (prema podacima iz 2018.) 33,5 posto svih hrvatskih poduzetnika, 38,6 posto ukupno zaposlenih u poduzetništvu, 56,4 posto ukupno ostvarene dobiti poduzetnika. U 2018. ostvareno je i 46,9 posto ukupnih investicija RH u novu dugotrajnu imovinu. Što se robne razmjene tiče, Grad Zagreb kao sjedište niza velikih i srednjih tvrtki u 2018. godini čini 37,9 posto ukupnog izvoza te 59,2 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.
Po pitanju potencijala za daljnje gospodarsko jačanje, zagrebačka industrija s visokokvalificiranom radnom snagom prilika je, kažu u HGK, za potencijalne investitore, a tu je i poticanje razvoja znanstveno-tehnološke infrastrukture, zatim jačanje suradnje s poduzetničkim zonama u okolici i atraktivni uvjeti za inovativne izvozno-orijentirane tvrtke. S obzirom na posljedice potresa, u Zagrebu se u narednom razdoblju očekuje intenziviranje građevinske i pratećih djelatnosti, što bi trebalo imati višestruki učinak i na ostale industrijske grane.