piše: Davor Runje
Iza nas je još jedan uzbudljiv tjedan hrvatskog IT sektora. Ponedjeljak je počeo investicijom od 1,5 milijuna dolara u Wasp, startup braće Martina i Matije Šošića, čiji je proizvod low-code alat za izgradnju web-aplikacija. Ove godine bili su u programu Y-combinatora, najprestižnijeg startup-programa u svijetu, a u Hrvatskoj najpoznatijeg kao odskočna daska Bellabeata. U utorak je pokrenuta crowdfunding-kampanja tvrtke CircuitMess, mladog poduzetnika Alberta Gajšaka, gdje je predstavljen 'uradi sam' model BatMobilea, uz licenciju studija Warner Bross, prepun visoke tehnologije kao što je npr. modul za umjetnu inteligenciju spojen s kamerom.
U tjedan dana prikupio je 186 tisuća dolara, a budući da kampanja traje dva mjeseca vjerujem da će rezultati na kraju biti višestruko veći. Dok sam se još zabavljao kupujući djeci novu igračku, izašla je vijest da je MemGraph dobio 9,34 milijuna dolara investicije uz vodstvo Microsoftova fonda M12. Taj deep-tech startup relativno je nepoznat široj javnosti, što i ne čudi jer mu je proizvod baza podataka na grafovima. U srijedu je završnom konferencijom pilot-projekta 'Škola budućnosti' zaključeno prvo izdanje zajedničkog projekta STEMI-ja i Infobipa, u koji je bilo uključeno više od tisuću učenika iz 60 škola koji su praktičnim radom izrade chatbotova napravili svoje prve korake u području umjetne inteligencije.
Ništa od hrvatskih fondova
To je presjek najvećih IT događaja prošlog tjedna, ali je i više nego reprezentativan za industriju. Mladi stručnjaci, nakon godina teškog rada i odricanja, postižu 'uspjeh preko noći' bez veće pomoći društva, vrlo često tek kad se napokon uspiju probiti u SAD-u. Tako je Wasp uspio nakon programa Y-Combinator u SAD-u, gdje je i našao svoje investitore. Daljnje runde vjerojatno će također biti u SAD-u. CircutMess je dobio inicijalnu investiciju i, još važnije, mentorstvo jednog od najuspješnijih IT poduzetnika Tomislava Cara iz Infinuma.
Financiranje proizvodnje BatMobila riješili su crowdfunding-kampanjom, u kojoj ljudi danas kupuju proizvod koji će dobiti na ljeto 2022. godine. Gajšak je već ranije ostvario suradnju s Walmartom, u SAD-u naravno, u kojem možete kupiti ranije proizvode CurcuitMessa kao što su to konzola za igranje Nibble ili njegov 'uradi sam' mobilni telefon. Vjerujem da će i BatMobile tako završiti na policama nekog od najvećih trgovačkih lanaca u SAD-u. MemGraph je već dugo prisutan na deep-tech sceni, prvi veliki korak napravio je ulaskom u program 'Techstars' u Londonu 2016. godine. STEMI je prikupio svoju pre-seed investiciju na Funderbeamu, uglavnom od iskusnih IT poduzetnika industrije, a nedavno i seed investiciju od Infobipa i Damira Sabola, najvećih imena industrije.
Od fondova iz Hrvatske, nitko od spomenutih nije dobio ništa i to je, nažalost, pravilo, a ne iznimka, kad su u pitanja ovako kvalitetne investicijske prilike. To bi se vjerojatno promijenilo kad bismo uveli porezne olakšice na investicije privatnih investitora kakve imaju u ostatku EU. Drugi su popularan izvor financiranja razvoja IT projekata EU fondovi, ali oni se naslanjaju na strategije pametne specijalizacije pojedine države, a Hrvatska je uz Maltu jedina članica EU kojoj IT nije vertikala.
U praksi to znači da istraživački projekti moraju biti vezani uz neku drugu industriju iz vertikale pametne specijalizacije kako bi bili kvalificirani za financiranje. Tako se, na primjer, MemGraph ne može prijaviti na popularne IRI natječaje za istraživanje jer se bavi čistim računalstvom, a ne primjenom u industriji koja je proglašena važnijom od drugih. Slična priča je i s ostalima, ne uklapaju se unaprijed zadane kalupe.
Nekonkurentni i kod kuće
Domaća IT industrija u opasnosti je da postane nekonkurentna ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj. COVID-19 promijenio je mnogo toga, a jedna od najvećih promjena u IT industriji je prelazak na rad od kuće. Jača trend stranih poslodavaca koji masovno traže iskusne programere za rad od kuće, ali ne u formi zaposlenja, već s vlastitom tvrtkom s jednim zaposlenikom. Zbog visokih poreznih stopa na rad, takvi su aranžmani vrlo primamljivi i rezultiraju odljevom najkvalitetnijih kadrova iz domaćih IT tvrtki.
Tako imamo apsurdnu situaciju u kojoj su strane tvrtke u povoljnijem položaju u odnosu na domaće: one financiraju razvoj svojih proizvoda pomoću EU fondova i privatnih investicija potaknutih poreznim olakšicama i zapošljavaju domaće stručnjake pod povoljnijim poreznim uvjetima od domaćih tvrtki. 'Jedini' problem je što oni ne grade kampuse kao Infobip i Rimac Automobili, ne plaćaju porez na dobit i općenito ne ulažu u razvoj zajednice.
S druge strane, IT industrija bilježi najveće stope rasta u Hrvatskoj i predstavlja rijetku svijetlu točku gospodarstva. Da bismo iskoristili potencijal industrije za pokretanje razvoja društva, potrebno je prije svega dati domaćim tvrtkama iste uvjete koje ima ostatak EU, a to je prije svega strateška odluka da je IT samostalna grana koja se mora razvijati bez da bude vezana uz druge strateške industrije.