Prodaje se i kupuje – sve. Veliko, malo, srednje, proizvodno, uslužno, samo da je perspektivno. U prva dva kvartala prošle godine M&A aktivnosti su se u Hrvatskoj i globalno usporile i svi su bili na stand-byu, da bi u zadnja dva kvartala tržište odjednom živnulo, a povratak na pretpandemijske M&A aktivnosti stručnjaci očekuju ove godine.
Na prvu bi se moglo pomisliti da mnogo kompanija u pandemiji nije našlo izlaz iz financijskih gubitaka pa da su vlasnici pošto-poto htjeli prodati biznise. To, međutim, nisu bili glavni razlozi u mnogo primjera transakcija. Valuacije su u nekim sektorima poput IT-a i privatnog zdravstva, višestruko veće nego prije pandemije (podsjetimo se samo na transakciju u kojoj je zagrebačka tvrtka Nanobit prodana švedskom gaming gigantu Stillfrontu za milijardu kuna). U procjenama vrijednosti kompanija koronu su jednako uspješno ignorirali, kako prodavatelji, tako i kupci.
Cijene u transakcijama ne određuju se i ne referiraju prema izvještajnim rezultatima 2020. godine, već se normaliziraju za utjecaj COVID-19 krize ili se određuju prema očekivanim rezultatima 2021. godine, kako bi se izbjegle manje valuacije zbog utjecaja pandemije. Međutim, raste jaz između očekivanja prodavatelja i cijene koju su potencijali kupci spremni platiti u transakciji, što dovodi do veće korištenja odgodnih isplata ('earn out modela'). Takav model bio je u M&A poslovima bio prisutan i ranije, ali se tijekom pandemije koristi više nego prije. To bi, primjerice, značilo da investitor plati 70 posto cijene, a ostalih 30 uvjetuje poslovnim rezultatima.
S obzirom na fizička ograničenja, u procesima dubinskog snimanja koristi se nova tehnologija poput dronova koji 'skeniranju' kompanije, umjesto da delegacije menadžera i konzultanata obilaze proizvodne pogone.
Tržištu M&A transakcijama dobro pogoduje i prisustvo regionalnih fondova, posebno za ulaganja u mala i srednja poduzeća, a u posljednjih godinu i pol dana na hrvatskom tržištu pojavilo se i nekoliko novih fondova, uključujući dva iz Srbije i jedan iz Slovenije. U prisutnosti fondova Hrvatska trenutno prednjači nad svim zemljama u našem okruženju.
Sve više domaćih tvrtki raste kroz akvizicije kroz preuzimanja poduzeća iz centralne i zapadne Europe. Imali smo nedavno primjer Infobipa koji je najprije akvizirao američki OpenMarket, a potom irsku tvrtku Anam. Klimaoprema je preuzela njemačko poduzeće MCRT (Micro CleanRoom Technology).
Međutim, neke hrvatske perjanice, poput Podravke, Atlantica, Adrisa, Vindije i ostalih kompanija s velikim kapitalom i akvizicijskim potencijalom, nisu u proteklih godinu dana imale neke primjere uspješnih akvizicija.
Sredstva za financiranje akvizicija i spajanja ima dovoljno. Fondovi i strateški investitori za akvizicije često koriste izvore komercijalnih banaka, kao bi pri financiranju realizirali tzv. polugu te ostvarili još više prinose na ulaganje, posebno u okruženju niskih kamatnih stopa. Banke su voljne podržati financiranje akvizicija, posebno ako se pritom dodatno jača osnovno poslovanje i stvara veća vrijednost.
Koje je nove trendove u M&A-u 'iznjedrila' pandemija, koje su transakcije obilježile koronu i koja su najatraktivnija preuzimanja u tijeku, pročitajte u novom izdanju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.