Nacionalizacija tvrtki u ruskom vlasništvu sa sjedištem u EU mogla bi u konačnici biti dio sankcija

Poruke Ursule von der Leyen koja je najavila 'paket masivnih i ciljanih sankcija' prema Rusiji, poručivši da će se njime ciljati na strateške sektore ruskog gospodarstva blokirajući njihov pristup ključnim tehnologijama i tržištima, otvorile su neke od pitanja, pogotovo u dijelu u kojem kaže 'zamrznut ćemo rusku imovinu u Europskoj uniji i stopirati pristup ruskih banaka europskom financijskom tržištu'. Kontaktirali smo ekonomske stručnjake i pravnike da razjasnimo što to konkretno znači za kompanije koje posluju na hrvatskom tržištu, a imaju ruske vlasnike, pogotovo kad je riječ o ruskim bankama. Naime, osim novca u bankama, ruske tvrtke u vlasništvu imaju nekretnine i kompanije, primjerice udjele u Fortenovi ili Lukoil.

Odvjetnik Marko Porobija objašnjava da 'blokiranje imovine praktički znači da bi se svim ruskim poslovnim subjektima (a možda i fizičkim osobama) zabranio bilo kakav oblik raspolaganja tom imovinom koja se u tom trenutku nalazi unutar neke zemlje članice EU'.

Dapače, vjerojatno je da bi u slučaju upravljačkih prava, ovisno o opsegu i težini sankcija, moglo doći i do njihove suspenzije tj. onemogućilo bi se navedenim bankama da kao dioničari sudjeluju u odlučivanju, te da dalje aktivno na druge načine sudjeluju u upravljanju. U svakom slučaju, vrlo je vjerojatno da će izravno financiranje od strane tih banaka biti znatno otežano, ako ne i nemoguće. Krajnji, i vjerojatno još nerazmatrani korak, je prisilno oduzimanje prava nad svom tom imovinom – kaže Porobija.

Prisilno oduzimanje prava moglo bi se provesti ili nacionalizacijom ili prisilnom prodajom na aukciji, kaže. No predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je još jutros da će EU blokirati ruskim tvrtkama pristup ključnim tehnologijama i tržištima. Pitali smo na koji način EU može uvesti takvu blokadu tvrtkama u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Hrvatskoj, odnosno EU. Porobija podsjeća da 'EU u okviru svoje nadležnosti ima ovlast u okviru jedinstvenog tržišta uređivati i tzv. zajedničku sigurnosnu politiku'.

– Iako je ovo do sada nezabilježena situacija, ukoliko bi na razini Unije bila donesena odluka takvog tipa, Hrvatska bi je svakako bila u obvezi provoditi dokle god je odluka temeljena na pravu EU. Oblici i načini 'tehnološke blokade i sankcija' su vrlo često dosta kompleksni, te tu treba uzeti u obzir i što ta terminologija točno znači. Hoće li se zabraniti da ruske kompanije koriste ruske tehnološke alate unutar EU? Da li će se tehnološkim tvrtkama iz EU zabraniti suradnja sa ruskim kompanijama ili njihovim filijalama? Na primjeru Huaweia je bilo vidljivo koliko su globalno povezani današnji tehnološki sustavi i da njihovo odvajanje ne ide preko noći. Trebat će pričekati odluke pojedinih država i EU da možemo točno znati što očekivati u narednim danima – kaže Porobija.

Ekonomski analitičar Damir Novotny, objašnjavajući na konkretnom primjeru Fortenove što znači zamrznuti nečiju imovinu, kaže da se 'dionice ruskih banaka neće moći prodavati, ali će se kompanijom i dalje moći upravljati'. I njega je iznenadilo priopćenje Fortenove u kojem piše da su ruske banke vlasnici ispod 50 posto grupacije te da se financiranje odvija većinom putem američkih fondova. U tom kontekstu ne bi ove sankcije trebale imati većeg utjecaja na poslovanje Fortenova grupe. U Fortenovi su konkretno odgovorili:

– Vezano uz pitanje mogućeg utjecaja sadašnjih i potencijalnih novih sankcija koje Europa najavljuje u odnosima s Rusijom, Fortenova grupa ne očekuje njihov negativan utjecaj na svakodnevno poslovanje. Banke u ruskom vlasništvu u Fortenova grupi nemaju većinska upravljačka i vlasnička prava, ona su ispod 50 posto, a drugi najveći dioničar kompanije su domaći hrvatski vlasnici. Također, Fortenova grupa ima stabilnu kapitalnu strukturu, u kojoj financiranje predvode američki investitori HPS Investment Partners te se ne očekuje utjecaj sankcija niti na redovno financiranje Fortenova grupe – kažu u Fortenovi.

Novotny pak primjećuje da je 'zanimljiv taj brak ruskih i američkih investitora u Fortenovi'.

– Kratkoročno ne bi trebalo biti poremećaja u poslovanju, međutim u nekom srednjem roku, ako se ova kriza nastavi, pitanje je mogu li ruske banke zadržati svoju trenutačnu poziciju u tako velikom sustavu, kojem, u reputacijskom smislu to može naškoditi – smatra Novotny.

Činjenica je da za Fortenovu trenutno niti nema neke alternative, osim ako ne dođe do nekog preslagivanja, primjerice manjinskih dokapitalizacija.

Indirektno ovim sankcijama može biti zahvaćena i Petrokemija, a tu je Prvo plinarsko društvo (PPD) koje je vezano za ruski Gazprom. U Energiji Naturalis, vlasniku PPD-a kažu da je Gazprom Export LLC samo je jedna od tvrtki od koje Prvo plinarsko društvo kupuje plin.

– Kao i dosad, mi i u novonastalim okolnostima svakodnevno procjenjujemo situaciju i nemamo problema s redovnim poslovanjem u plinskom dijelu biznisa. Dio grupacije koji nije vezan s prirodnim plinom zasad nema nikakvih posljedica od novonastale situacije – kažu u Enni.

Od još nekih većih ruskih investicija u Hrvatskoj valja spomenuti i lošinjsku Jadranku, u vlasništvu Beta ulaganja iza kojih stoji ruski Alfa-Kapital, međutim hoće li zamrzavanje imovine utjecati na njihovu financijsku konstrukciju, nismo iz Jadranke uspjeli dobiti informacije. Nismo dobili odgovor ni od Lukoila kojeg smo također pitali očekuju li da će se spomenute sankcije odnositi i na tu tvrtku te kako će u tom slučaju reagirati.

U ruskom se vlasništvu nalazi i Institut IGH, točnije u rukama Sergeja Gljadelkina koji je svoj većinski udjel od 51,33 posto dionica još 2018. prepustio tvrtki Avenue Engineering and Construction Limited, registriranoj u Hong Kongu. Ta je pak tvrtka dio Avenue Holdingsa, registriranog u Austriji i u ​Gljadelkinovu vlasništvu, koji već godinama samozatajno živi u Hrvatskoj i ima i hrvatsko državljanstvo.

U IGH-u su izjavili da je Institut IGH 'hrvatska tvrtka sa sjedištem u Zagrebu i u više od svojih 70 godina uspješnog postojanja nikada nije komentirao niti domaća niti strana politička pitanja, pa tako nećemo s tom praksom započeti niti danas'.