Hrvatska
StoryEditor

NAJDOGAĐAJ GODINE: Snažan pad kamatnih stopa

21. Prosinac 2019.
foto Getty Images/istockphoto
Piše:
piše Aleksandra Brzić
[email protected]
Niske kamatne stope same po sebi neće potaknuti rast investicija, čija je realizacija skuplja nego u EU. Ulagači još čekaju povoljnije investicijsko okružje: smanjenje nameta te brži i efikasniji administrativni i pravosudni aparat

Premda su kamatne stope na kredite sve niže, poduzetnici nerado posežu za novim kreditnim zaduženjima. Očiti je pad investicija i potražnje za kreditima jer su prošla vremena velikih zaduživanja kad su se krediti uzimali pošto-poto i kad su bili jako traženi neovisno o visini kamatnih stopa. Danas su poduzetnici oprezniji, stoga se ne zalijeću u nove investicije ili ih financiraju vlastitim novcem. Osim toga, banke unatoč niskim kamatama temeljito ispituju kreditnu zaduženost klijenata i ne daju kredite tek tako.

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da niske kamate same po sebi ne mogu potaknuti poduzetnike na investicije jer su problem kod novog zaduživanja glavnice koje uz kamate treba moći vraćati. Novotny smatra da će se niske kamate na kredite, odnosno niska cijena novca, zadržati i u sljedećem razdoblju i da većega investicijskog zamaha neće biti još najmanje pet godina.

Izvori neizvjesnosti

Pitanje niskih kamatnih stopa na kredite zapravo je priča o slaboj potražnji, a u mnogim zemljama eurozone i Japanu, primjerice, država se zadužuje i po negativnim kamatnim stopama. Sve mjere monetarne politike, koje određuju središnje banke, pokušavaju poticati potražnju neizravno, smanjujući cijenu novca, ali ako nema dovoljno potražnje, nikakve mjere ne mogu polučiti željeni rezultat.

-​ Zato je bivši predsjednik ECB-a Mario Draghi u svom oproštajnom govoru o reformi eurozone apelirao da one zemlje koje imaju fiskalnog kapaciteta, prije svega Njemačka i Nizozemska, trebaju više učiniti ne bi li se povećala potražnja jer kad bi domaća potražnja u ključnim ekonomijama svijeta ojačala, i kamatne bi stope postupno počele rasti - smatra ekonomski analitičar Goran Šaravanja.

Pad potražnje za kreditima Šaravanja objašnjava povišenom razinom neizvjesnosti na globalnom tržištu, što ne pogoduje ni investicijama ni potrošnji. SAD i Kina ne slažu se u vezi s modusom međusobne trgovine, eurozona se pokušava reformirati, Bliski istok je nesiguran, visoka je zaduženost kineskih poduzeća i američkih kompanija, očit je pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj. Sve su to izvori povećane neizvjesnosti koji izravno utječu na odgodu investicijskih odluka. S obzirom na slabu potražnju u razvijenim zemljama i usporavanje Kine, Šaravanja očekuje da će kamatne stope ključnih središnjih banaka još neko vrijeme ostati niske, iako naglašava da će, u slučaju pogoršanja sentimenta financijskih investitora, premije rizika porasti za ona poduzeća koja su visokozadužena ili za zemlje koje vode rizičnu ekonomsku politiku. Kad je riječ o Hrvatskoj, gotovo je optimističan.

- Spremamo se u eurozonu, imamo suficit u proračunu, višak u tekućem računu platne bilance, a u odnosu na 2008., privatni sektor i kućanstva znatno su smanjili razinu zaduženosti. Uz to, bankarski je sektor visokokapitaliziran. Evidentan je rast plaća i zaposlenosti, mislim da je tempo osobne potrošnje održiv, pa daljnji pad kamatnih stopa može samo potaknuti investicije - ističe Šaravanja i dodaje da su u odnosu na 2014. u Hrvatskoj porasla ulaganja, što se vidi i u BDP-u jer je porast investicijskih aktivnosti u prva tri tromjesečja 2019. iznad osam posto. ​Na njega su utjecale investicije financirane iz fondova Europske unije, ali nikako se ne može reći da je privatni sektor podbacio, smatra Šaravanja.

Kamate za zombi-poduzeća

Od svih kategorija BDP-a najsporije rastu investicije poduzeća, što nije specifičnost Hrvatske, nego i europskih poduzetnika, napominje Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. Posljedica je toga spor rast produktivnosti i plaća. Lovrinčević smatra da je na umjetan način, ekspanzivnom monetarnom politikom, stvorena situacija ekstremno niskih kamatnih stopa kao pokušaj da se izbjegne neizbježno – čišćenje tržišta i bankrot poduzeća koja nemaju zdrave temelje poslovanja.

- Jedan od temeljnih tržišnih signala, kamate kao cijena novca, ne funkcionira jer su kamate umjetno niske. Tako ukupni plasmani banaka nemaju temeljni pokazatelj valorizacije, ono što bi im pokazivalo u što ima smisla ulagati, a u što nema. To je opasna situacija jer se ladice banaka pune potencijalno nenaplativim potraživanjima - smatra Lovrinčević.

Investicijski ciklus uglavnom održava država, špekulativna potražnja ulaganja u stanogradnju, a u zemljama novih članica EU i povlačenje novca iz strukturnih fondova. Poduzetnici slabo investiraju jer nisu sigurni koliko je dugo ta situacija održiva, bilo u smislu cijene kapitala, bilo u smislu gospodarskog rasta i njegova održavanja, što rezultira sporim rastom produktivnosti. I to je začarani krug i u Europi i u Hrvatskoj. Američko se tržište uspjelo odmaknuti od ekstremno niskih kamata, što je izazvalo propast nekvalitetnih poduzeća i očistilo tržište. U Europi niske kamatne stope na kredite na životu održavaju poduzeća koja bi prema svim pokazateljima trebala propasti. Lovrinčević ih naziva zombi-poduzećima.

- Takva će situacija loše utjecati i na mirovinske fondove jer više nemaju u što ulagati, nema prinosa na državnim obveznicama, odnosno ostaju im samo investicije u visokošpekulativne papire na tržištima kapitala, u dionice koje su već napuhane -upozorava Lovrinčević.

Hrvatska kreditna anomalija

Sniženje temeljne kamatne stope klasična je mjera monetarne politike za poticanje kreditiranja, a time i zaposlenosti i gospodarskog rasta. Polazi se od empirijski dokazane veze između niže cijene zaduživanja i rasta potražnje povećanom potrošnjom i investicijama. Mjere monetarnog popuštanja provodi Europska središnja banka (ECB). Budući da je hrvatsko financijsko tržište visokoeurizirano, učinci ​ECB-ove politike prelijevaju se na domaće tržište. Stoga definiranje kamatnih stopa u terminima umjetnog ili prirodnog nema smisla, misle analitičari Raiffeisen banke.

Očekivani učinak smanjenja kamatnih stopa jest porast potražnje za kreditima, no domaći sektor poduzeća iskazuje anomaliju u odnosu na očekivana kretanja. Na ukupnu zaduženost poduzeća negativno je utjecalo restrukturiranje današnje Fortenova grupe u kojem su sklapanjem nagodbe s vjerovnicima umanjeni dugovi nekadašnjeg Agrokora. Posebni negativni utjecaj ima i naplata jamstava za kredite posrnulom Uljaniku, a tu je i porast likvidnosti u sektoru poduzeća, što ubrzava naplatu potraživanja između poduzeća i smanjuje upotrebu kredita za obrtni kapital, tumače u RBA-u.

Poslovne banke nerado govore o visini kamata na kredite jer su one stvar pregovora s klijentima, posebno kad su u pitanju veliki igrači. Za razliku od njih svoje kamate ne skrivaju u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, a unatoč smanjenoj potražnji za poduzetničkim kreditima, čini se da HBOR nema problema s plasmanom novca. Kreditna aktivnost u prvih devet mjeseci ove godine nije podbacila, iznosila je oko 4,5 milijardi kuna, što je porast od jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako je očit trend usporavanja kreditnih plasmana usporedi li se 2018. s 2017.

Dvije trećine poduzeća prezaduženo

HBOR-ova ukupna kreditna aktivnost od početka 2015. do kraja rujna ove godine iznosila je gotovo trideset milijardi kuna, a prosječne kamatne stope prema kreditnim programima kretale su se u petogodišnjem razdoblju od 2,8 posto do 2,4, s kontinuiranom tendencijom pada. Tijekom 2019. HBOR je nastavio snižavati kamatne stope. Najniža kamatna stopa definirana je za kreditiranje investicija tržišno konkurentnih poduzetnika koji se bave poljoprivredom, ribarstvom, prerađivačkom industrijom ili računalnim programiranjem, i to uz kamate od 1,5 posto. Za pripremu izvoza osnovna kamatna stopa snižena je na 1,75 posto, a snižene su i kamatne stope za kreditiranje obrtnih sredstava.

O tome da rast nije nužno financirati kreditima, potvrđuje Alarmautomatika jer, otkako posluje, 80 posto dobiti reinvestira u razvoj. Poduzeće je 2018. ostvarilo 96 milijuna kuna ukupnog prihoda, a ove godine u njemu očekuju da će biti iznad 170 milijuna. Boris Popović, predsjednik Uprave Alarmautomatike, smatra da je najveći uzrok manje kreditne aktivnosti nedostatak dobrih projekata. 

image
Boris Popović
foto Ratko Mavar

- Bez dobro razrađenog projekta nijedna banka neće dati novac unatoč niskim kamatnim stopama i niskoj cijeni novca. Osim toga, banke gledaju ukupnu zaduženost poduzeća, a u Hrvatskoj su dvije trećine tvrtki prezadužene i kreditno nesposobne. S druge strane, poduzetnici su postali oprezniji – komentira Popović i dodaje da svaki kredit povećava rizik poslovanja, stoga su rast uglavnom temeljili na vlastitom novcu.

Za financiranje investicijskih ciklusa poduzeća nerijetko posežu za vlastitim novcem iz nekomercijalnih izvora, što je još jedan od razloga manje potražnje za kreditima. JGL je svoju snažnu investicijsku fazu realizirao tijekom 2015. kad je u JGL Pharma Valley uložio pedeset milijuna eura. Slijedio je ciklus razduživanja i prodaje malog ‘non-core‘ portfelja u Rusiji kojim je uspješno restrukturiran dug te uravnotežen održivi rast.

Banke ne vole startupove

image
Ivo Usmiani
foto

- Rastemo na svim ključnim tržištima sa svim ključnim brendovima, bilježimo dvoznamenkasti rast prihoda. To nam omogućava smanjenje duga, rast gotovine i smanjenje faktora zaduženosti, koji je trenutačno ispod 3.0x EBITDA-e. Takva situacija dopustila nam je i pokretanje ciklusa refinanciranja obveznica nominalnog iznosa do 130 milijuna kuna u sklopu kojega, nakon nedavno završenog ‘road showa‘, očekujemo smanjenje kamata - kaže predsjednik Uprave JGL-a Ivo Usmiani i dodaje da su u planu nove investicije u proizvodne kapacitete, istraživanje i razvoj te kontrolu kvalitete.

image
Stevica Kuharski
foto Dražen Lapić

Kad je pak riječ o startup-svijetu, tu financiranje bankovnim kreditima teško može doći u obzir jer banke, iako imaju višak novca i nude kredite po niskim kamatnim stopama, traže instrumente osiguranja koje startupovi ne mogu osigurati. Stevica Kuharski, prvi čovjek Fil Rouge Capitala, VC fonda koji ulaže u startup-scenu, kaže da se malo poduzeća odlučuje za nova kreditna zaduženja, ponajviše zbog spoja investicijske nesigurnosti i nesklonosti riziku, karakteristične za konzervativnije poduzetnike. – Svijet startupova veoma je rizičan i nijedan startup u ranoj fazi nije spreman za financiranje kreditima, pa čak ni u kasnijoj fazi, dok god ne pokaže pozitivan EBIT i da nije ranjiv za takvo zaduživanje – ističe Kuharski.

Konstantna ECB-ova monetarna politika

Za veću potražnju za kreditima i poticanje investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, osim promjena trenda na globalnoj razini, treba osigurati i poticajno investicijsko okružje. To znači poboljšati investicijsku klimu smanjenjem parafiskalnih nameta i ubrzanjem administrativnih procedura te uspostavom bržeg i učinkovitijeg pravosuđa. Sve to poboljšalo bi konkurentnost i potaknulo investicije jer je njihova realizacija skuplja nego u EU, pa niske kamatne stope same po sebi neće potaknuti njihov rast.
U sljedećoj godini analitičari ne očekuju promjenu smjera ECB-ove monetarne politike, što znači da bi kamatne stope mogle ostati iste ili se dodatno smanjiti, ali ne znatno jer je prostor za njihov daljnji pad sužen.

RBA-ovi analitičari smatraju da je za Hrvatsku važniji utjecaj niskih kamatnih stopa na tržište nekretnina jer uz fiskalne stimulanse za stambene kredite ubrzano rastu cijene nekretnina, što može napuhati cjenovni balon, a to bi značilo da će velik broj ulagača u nekretnine izgubiti na vrijednosti imovine. 

19. travanj 2024 03:25