Porast cijena na europskom tržištu emisija stakleničkih plinova sa strepnjom se prati u industrijama koje sudjeluju u sustavu ETS-a (Emissions Trading System). Cijene emisijskih jedinica kreću se ovih dana između 50 i 60 eura, dok su prošle godine bile 20 eura, istovremeno, obruč se steže i oko besplatnih emisijskih kvota koje bi se prema prijedlogu novog zakonodavnog okvira mogle istanjiti brže no što se očekivalo. Proizvođači kojima te kvote ionako ne pokrivaju stvarne potrebe moraju se dobro pripremiti jer im rekordan rast cijena CO2 predstavlja sve veći rizik za poslovanje.
- Kvote su svakom proizvođaču određene prema pravilima EU ETS sustava prema povijesnim podacima o količinama proizvedenog proizvoda. S obzirom na količinu cementa koju proizvodimo te nam kvote nisu dovoljne, odnosno određeni dio moramo kupovati na dražbi - potvrđuje Julija Škoro, voditeljica komunikacija i marketinga u Holcimu Hrvatska.
Iako još nije poznato koliko će se smanjiti besplatne kvote kojima sada raspolažu, taj tempo bi mogao od 2025. do 2035. godine ići brzinom od deset posto godišnje ako se prihvati prijedlog EU koji je nedavno otišao u javno savjetovanje.
Jedan od načina jačanja otpornosti na smanjenja kvota, ali i rast cijena je dugoročan pristup nabavi dozvola za emisije. Primjerice, taj proizvođač betona, cementa i agregata pravo na emisije CO2 kupuje za duže vremensko razdoblje na način da Holcim Grupa odradi kupovinu za sve zemlje EU, tako i za Hrvatsku.
- Holcim Grupa se obavezala da neće špekulirati na način da zarađuje na razlici u cijeni ugljika. Upravo zbog toga je određeno da se jedinice koje nedostaju kupuju za duže vremensko razdoblje - objašnjava Škoro.
No, uz pažljivost pri nabavi dozvola, nužne su i aktivnosti na smanjenju ugljičnog otiska, na kojem Holcim, kako doznajemo, radi više od dvadeset godina.
- Takvim ulaganjima do sad smo emisije CO2 po toni cementa smanjili za 26 posto u usporedbi s 1990. godinom. Dodatno, aktivno potičemo na izmjene zakonodavstva u graditeljstvu koje bi omogućile primjenu niskougljičnih proizvoda, a zagovaramo i postavljanje mehanizama koji bi usmjerili tržište na potražnju za takvim proizvodima. Pitanje CO2 je pitanje cijelog društva i nijedan proizvođač ne može postati stvarno otporan sam za sebe. Čim prije shvatimo međuovisnost svih segmenata društva, tim prije ćemo uspjeti dogovoriti zajedničke akcije u smjeru dekarbonizacije - smatra Holcimova voditeljica komunikacija i marketinga.
Kao vodeći svjetski proizvođač građevinskih materijala, njezina kompanija podržava dekarbonizaciju Europe. Da su u pitanju i djela, a ne samo riječi potkrepljuju podacima da je Holcim prvi proizvođač građevinskih materijala na svijetu koji je, ne samo potpisao UN-ovu akciju za usklađenje s 1,5 °C, nego i verificirao svoj plan do 2030. Također, Holcim trenutno u suradnji s organizacijom Science Based Target Initatives radi na akcijskom planu za dekarbonizaciju, prvom takvom planu u industriji građevinskih materijala.