Hrvatska
StoryEditor

Nejednakost inflacije: Veće stope inflacije imaju kućanstva koja izdvajaju više za hranu i režije

23. Veljača 2022.

Malo koga nisu iznenadili rezultati istraživanja HNB-a (prosinac 2021.) prema kojemu stopa percepcije inflacije premašuje nevjerojatnih 24 posto, što je višestruko više od službene godišnje inflacije od 5,5 posto u prosincu prošle godine. Odakle tolika razlika? Ekipa sa zagrebačkoga Ekonomskog instituta, koja je upravo objavila novo istraživanje 'Kolika je inflacija bogatima, a kolika siromašnima u Hrvatskoj?' (potpisuju ga Ivica Rubil, Marina Tkalec i Ivan Žilić) kažu da je indeks potrošačkih cijena po kojemu se mjeri inflacija samo prosjek i predstavlja neko prosječno kućanstvo koje u stvarnosti uopće ne mora postojati.

Kako bi pratio cijene i njihove promjene DZS mjesečno prikuplja oko 38 tisuća cijena na unaprijed definiranome uzorku prodajnih mjesta i to na devet geografskih lokacija. Kako bismo znali cijene kojih dobara i usluga moramo pratiti potrebno je znati koja dobra i usluge kućanstva troše i u kojoj mjeri. Autori napominju kako nije svejedno troše li kućanstva na hranu 20 ili 35 posto svojih ukupnih izdataka ili koriste li osobni automobil.

– Ako je gorivo značajno poskupjelo stopa inflacije trebala bi odražavati poskupljenje goriva uzimajući u obzir potrošačke navike kućanstava. Naime, svako kućanstvo ima svoju jedinstvenu potrošačku košaricu koja odražava njegov dohodak, ukuse, mjesto stanovanja, navike, životne okolnosti, navodi se u istraživanju. S druge strane, stopa je inflacije jedan broj i predstavlja prosječno ili reprezentativno kućanstvo. Problem je u tome što stopa inflacije mjeri promjene cijena za cijelu Hrvatsku, kao da su svi stanovnici jedno veliko kućanstvo, dok u stvarnosti svako kućanstvo ima svoju inflaciju, što znači da postoji distribucija inflacije: nekima je ona manja od referentne stope, a nekima veća. Što je kućanstvo cijenama koje plaća i strukturom svoje potrošnje bliže referentnim cijenama i referentnoj košarici, referentna stopa inflacije vjernije odražava stopu inflacije s kojom se kućanstvo suočava. Referentna stopa inflacije jedan je broj koji odražava to prosječno kućanstvo, dok u stvarnosti imamo stopa inflacija onoliko koliko je kućanstava – poručuju autori istraživanja.

Analizirajući podatke na razini kućanstava iz Ankete o potrošnji kućanstava  provedene u 2017. godini Rubil, Tkalec i Žilić računaju inflaciju za različite tipove kućanstava i tako nude dodatne izračune inflacije koji mogu bolje reprezentirati tipove kućanstava u odnosu na jednu referentnu stopu. U istraživanju koriste samo potrošačke košarice specifične za anketirano kućanstvo zabilježene u jednoj godini, 2017., dok indekse cijena preuzimaju iz DZS-ovih izračuna za referentnu stopu. Pri tome prikazuju stope inflacije za 10 skupina kućanstava raspoređenih prema dohotku gdje prva skupina čini 10 posto najsiromašnijih kućanstava, a deseta 10 posto najbogatijih. Kao mjeru dohotka koriste ukupni dohodak koji su kućanstva prijavila u anketi koji je ekvivaliziran koristeći OECD skalu. Osim toga, prikazuju i umirovljenička kućanstva, definirana kao kućanstva u kojima stanuju samo umirovljenici, samačka kućanstva – kućanstva s jednim članom, te obitelji s dva roditelja i dvoje djece do 19 godina starosti.

Da su si autori zbilja dali truda dokazuje i činjenica da je istraživanje provedeno za razdoblje od čak 20 godina, od 2001. do 2021. godine, pri čemu je 2001. godina uzeta kao bazna. Slika 1 prikazuje promjenu razine cijena po 12 osnovnih kategorija za izračun stope inflacije i to za 2021. godinu u odnosu na 2001. U dvadesetogodišnjem razdoblju ukupne su cijene porasle 43,4 posto dok je pet kategorija imalo rast cijena veći od tih prosječnih 43,4 posto. Riječ je o kategorijama 'Alkoholna pića i duhan', 'Zdravlje' te 'Restorani i hoteli' – trima kategorijama koje imaju nizak udjel u potrošnji. No, iznadprosječni rast cijena imale su i kategorije 'Hrana i bezalkoholna pića' (47,3 posto) te 'Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva' (85,3 posto), koje imaju vrlo visoke udjele u strukturi potrošnje.

image

Slika 1. Promjena razine cijena po kategorijama (2021. u odnosu na 2001., u %)

Izvor: DZS

(Napomena: Crvenom bojom označene su kategorije koje su imale rast cijena veći od referentne stope inflacije.)

Već je samo iz te kratke analize jasno da će veću stope inflacije imati ona kućanstva koja u svojoj strukturi potrošnje izdvajaju više za hranu i režije, što su uglavnom siromašnija kućanstva, navode autori.

Slika 2 prikazuje strukturu potrošnje po 12 osnovnih kategorija potrošnje za prethodno opisanih pet tipova kućanstava. 10 posto najsiromašnijih, umirovljenička i samačka kućanstva imaju vrlo sličnu potrošačku košaricu u kojoj prevladavaju troškovi za hranu i režije. U odnosu na siromašnija kućanstva, 10 posto najbogatijih i obitelji s dva roditelja i dvoje djece imaju manje udjele izdataka za režije i hranu, ali veće za prijevoz, restorane i hotele, rekreaciju i kulturu te odjeću i obuću. S obzirom na kretanje cijena u promatranom razdoblju jasno je da su kategorije 10 posto najsiromašnijih, umirovljenička i samačka kućanstva oko 70 posto svoje košarice trošila na kategorije koje su imale iznadprosječni rast cijena dok je 10 posto najbogatijih na te kategorije trošilo 48 posto, a obitelji s dva roditelja i dvoje djece trošile su polovicu svoje potrošačke košarice.

image

Slika 2. Ponderi po tipu kućanstava (za 2017. godinu, u %)

Izvor: DZS

Slika 3 prikazuje kako se kretala stopa inflacije za odabranih pet tipova kućanstava zajedno s referentnom stopom inflacije koju objavljuje DZS. Vidi se da su inflacije umirovljeničkih, samačkih i 10 posto najsiromašnijih kućanstava vrlo blizu, s time da se otprilike od 2009. godine samačka kućanstva blago odvajaju i njihove su stope inflacije nešto više u posljednjih 12 godina. Razmjeri nisu veliki, ali primjerice u 2021. godini samačka su kućanstva imala stopu inflacije veću za jedan postotni bod od umirovljeničkih kućanstava. Obitelji s dva roditelja i dvoje djece imaju najnižu stopu inflacije od promatranih i ona je vrlo blizu stope inflacije koju je imalo 10 posto najbogatijih kućanstava. Zanimljivo je da je referentna stopa inflacije bliža krivulji bogatijih kućanstava. Naime, indeks potrošačkih cijena kojeg objavljuje DZS za izračun pondera potrošačke košarice uzima ukupnu potrošnju svih kućanstava čime zapravo mnogo bolje reprezentira kućanstva koja troše apsolutno više, a to su, naravno, bogatija kućanstva. S aspekta nacionalnih računa i deflacioniranja, primjerice, BDP-a, ima smisla računati inflaciju na taj način, ali s aspekta rasta troškova života i ekonomskih nejednakosti bolji je pristup Rubila, Tkalec i Žilića, jer svako kućanstvo ulazi u izračun s vlastitom strukturom potrošnje, bez obzira na ukupnu potrošnju koja je ograničena visinom dohotka.

image

Slika 3. Stope inflacije po tipu kućanstava (2001. = 100, u %)

Izvor: DZS

Referentna stopa inflacije, zaključuju autori istraživanja, ima određenu pristranost prema bogatijim kućanstvima. U dvadesetogodišnjem razdoblju od 2001. do 2021. godine, referentna stopa inflacije iznosila je 43,4 posto, obiteljima s dva roditelja i dvoje djece u isto vrijeme inflacija je bila 40,8 posto, dok je 10 posto najbogatijih imalo inflaciju od 41,8 posto. U istome razdoblju 10 posto najsiromašnijih iskusilo je rast cijena svoje potrošačke košarice za 52,6 posto (10,8 postotnih bodova više nego 10 posto najbogatijih), dok su umirovljenička kućanstva imala inflaciju od 52,7 posto, a samačka najvišu od 53,7 posto. Umirovljenička stopa inflacije bila je stoga veća od referentne za 9,3 postotna boda, a samačkih kućanstava za 10,4 postotna boda. Slikovito rečeno, umirovljeničko kućanstvo koje je 2001. godine imalo izdatke za potrošnju u visini od 4.000 kuna, za istu tu košaricu 20 godina kasnije moralo je platiti 6.107 kuna, dok referentna stopa inflacije sugerira da je za istu košaricu 20 godina kasnije trebalo platiti 5.735 kuna.

Autori na isti način računaju i kolika je bila stopa inflacije prema tipovima kućanstava u prosincu 2021. godine. Referentna je stopa inflacije tada iznosila 5,5 posto. Istovremeno je tu stopu inflacije imalo 10 posto najbogatijih kućanstava, dok su obitelji s dva roditelja i dvoje djece imale stopu inflacije od 5,6 posto. S obzirom na to da su cijene kategorije 'Prijevoz' u tome razdoblju imale najveći rast cijena od 11,3 posto (zbog rasta cijena goriva), ne čudi da je 10 posto najsiromašnijih imalo nižu inflaciju od 5,4 posto, a umirovljenička i samačka kućanstva još nižu stopu od 5,2 posto, jer ti tipovi kućanstava imaju mali udjel potrošnje u toj kategoriji, u prosjeku 5,8 posto u odnosu na 10 posto najbogatijih koji na tu stavku troše 15,7 posto izdataka. No, s obzirom na to da Anketa o potrošnji kućanstava ima podatak o tome posjeduje li kućanstvo automobil ili ne zanimljivo je pogledati stope inflacije prema istim tipovima kućanstava, ali podijeljeno prema kriteriju posjedovanja automobila. Slika 4 prikazuje da je svih pet tipova kućanstava koja posjeduju automobil imalo stopu inflacije oko ili iznad referentne. Samačka kućanstva i ona s dva roditelja i dvoje djece iskusila su inflaciju od 5,7 posto, dok je 10 posto najsiromašnijih imalo inflaciju od 6 posto, pola postotnog boda iznad referentne stope. Kućanstva koja ne posjeduju automobil imala su stope inflacije niže od referentne. U toj kategoriji najvišu inflaciju imalo je 10 posto najsiromašnijih, 5,1 posto, a slijedila su samačka i umirovljenička kućanstva s oko 5 posto inflacije u prosincu 2021. Kućanstva 10 posto najbogatijih i obitelji s dva roditelja i dvoje djece koja ne posjeduju automobil imala su najnižu stopu inflacije od 4,8 posto.

image

Slika 4. Stope inflacije po tipu kućanstava i posjedovanju automobila (prosinac 2021. u odnosu na prosinac 2020., u %)

Izvor: DZS

Autori zaključuju kako je indeks potrošačkih cijena korisna mjera, nužna za usmjeravanje ekonomske politike. Ipak, riječ je o agregatnoj mjeri koja ne može uhvatiti distribucijske aspekte inflacije – činjenicu da svako kućanstvo, ovisno o strukturi potrošnje, ima svoju stopu inflaciju. U opisanome istraživanju autori su, koristeći bazu podataka koja se koristi i za izračun indeksa potrošačkih cijena, otišli korak dalje od prosjeka te prikazali stope inflacije za različite tipove kućanstava. Rezultati u pravilu pokazuju da su siromašniji građani u dužem razdoblju imali veće stope inflacije od referentnih, jer veći dio svojih izdataka troše na dobra i usluge koje su imale iznadprosječan rast cijena.

– Implikacije prikazane analize su višeslojne. Prvo, izračunate su stope inflacije različitih tipova kućanstava koje mogu služiti za indeksiranje i deflacioniranje različitih kategorija dohodaka ili naknada. No drugo, više konceptualno, pokazalo se da agregatni pokazatelji, u ovom slučaju monetarni, imaju svoju distribuciju i heterogenost te kako, u vremenu širenja podatkovnih baza, možda treba razmisliti i o pokazateljima koji će bolje reprezentirati iskustva građana – zaključuje jedna od autorica istraživanja Marina Tkalec.

28. lipanj 2022 07:10