Hrvatska
StoryEditor

Nema nestašice dobrih djela

01. Siječanj 2022.
Nužne promjene ne mogu se događati samo uvođenjem nove regulative. Gospodarstvo svojim inovacijama i novim rješenjima mora otvarati nove perspektive. Uostalom, prirodno je pomoći zajednici

Odgovornost prema pojedincu i zajednici važan je dio poslovanja svake tvrtke. Ulagačima i kupcima više nije svejedno je li neka tvrtka prigrlila društveno odgovorno poslovanje (DOP) ili nije. Nepoštovanje održivih zahtjeva poslovanja i izostanak svijesti i pomoći u vezi s pitanjima koja muče društvo svoj pravorijek imat će zasigurno na tržištu. Suvremene tvrtke koje ne razumiju novi način poslovanja igraju se s gubljenjem svoga položaja na tržištu i narušavanjem ugleda. Ipak, neke tvrtke tvrde da ne razmišljaju toliko o ugledu kada društveno odgovorno posluju, jer smatraju da je sasvim prirodno da budu od pomoći zajednici.     

Na prekretnici

Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj – HRPSOR, ističe da je oblikovanje poslovanja prema većoj brizi za utjecaje na društvo i okoliš započelo u svijetu još prije tridesetak godina. Ta obveza mnogo je desetljeća bila više-manje dobrovoljna, iako se regulativa, podsjeća, koja je ograničavala ispuštanja u zrak, zagađenje voda i mora te upravljala postupanjem s otpadom postupno razvijala te oblikovala poslovanje.

– Svi ti trendovi godinama dolaze i u Hrvatsku iako s vremenskim odmakom, a prelazak je nešto ubrzan našim ulaskom u Europsku uniju. Gospodarstvo više nego ikada razumije da se mora mijenjati i tu dolazi do izražaja odgovornost poduzeća. Promjene se ne mogu događati samo uvođenjem nove regulative, već gospodarstvo svojim inovacijama i novim rješenjima mora otvarati nove perspektive koje će potom slijediti zakonodavstvo. Istodobno se regulativa EU u posljednje vrijeme ubrzano mijenja, a pritisak dolazi i od potrošača i cjelokupnog ozračja u društvu, koje očekuje da ubrzano primjenjujemo održive prakse. Kao rezultat svih tih kretanja, primjena društveno odgovornih programa u poslovanju postala je gotovo obveza za kompanije koje strateški sagledaju promjene na tržištu – iznosi Matešić.

Dorađena metodologija

Promjene se po njoj moraju događati u gospodarstvu i ponašanju potrošača, a regulativa mora stvoriti pravni okvir u kojem se neodrživo poslovanje neće isplatiti jer će kompanije koje se ne mijenjaju gubiti tržište. Praćenje promjena prati tako Hrvatski indeks održivosti – HRIO, koji kao metodologija postoji u Hrvatskoj već 14 godina. Ove je godine dorađen, kaže Matešić, te je dobio novi naziv: dosad se zvao Indeks DOP-a i bio je razvijen s Hrvatskom gospodarskom komorom.

– Revizija metodologije pokazala se nužnom zbog novih standarda, posebno u području utjecaja na okoliš, ali i razumijevanju važnosti strateškog upravljanja utjecajem kompanija u raznim područjima održivosti. Razvili smo i novu aplikaciju, a jedinstvenost metodologije nadilazi granice Hrvatske jer je riječ o ocjeni kompanija na temelju utjecaja u svim ključnim područjima održivosti. Evaluacija je detaljna, već sama sposobnost kompanije da odgovori na ta pitanja iskaz je odgovornog poslovanja. Metodologija je alat za učenje koji pomaže kompanijama da razumiju koje najvažnije utjecaje u područjima održivosti trebaju mjeriti i njima upravljati. Prolaskom kroz upitnik kompanije uče kako provesti održivu poslovnu praksu. Usklađena je s vodećim standardima izvještavanja o održivosti te pomaže kompanijama i da ustroje tu, za mnoge već obveznu praksu. HRIO ima potencijala da pruži i financijskom sektoru više informacija o odgovornom poslovanju gospodarstva, što može biti dodatna korist za poduzeća s obzirom na zakonodavni okvir za održivo financiranje koji je Europska komisija usvojila ove godine. Važno je reći da rezultati sudjelovanja u metodologiji HRIO ostaju poznati samo poduzeću koje ih je ispunilo, mi objavljujemo samo imena najboljih, a sve ostale sudionike objavljujemo abecednim redom tako da pojedinačni rezultati za svaku kompaniju nisu javno poznati – objasnila je Matešić.

Procjene isplativosti

Nagradu HRIO u području velikih poduzeća osvojio je u studenom AD Plastik, a Marinko Došen, predsjednik Uprave te tvrtke, rekao je da je društvena odgovornost uvijek bila važan dio njihova poslovanja iako se nekada tome naizgled nije pridavala važnost kao danas. Posljednjih deset godina, dodao je, redovito izvještavaju o DOP-u kompanije, odnosno nefinancijskim pokazateljima. Naglasio je da je automobilska industrija vrlo dinamična i da se intenzivno mijenja, primjenjujući pritom načela održiva razvoja u cijelom dobavljačkom lancu.

– Nemoguće je biti njezinim sastavnim dijelom ne zadovoljavate li visoko postavljene standarde kvalitete i održivosti. Smanjenje težine vozila i time ispuštanja CO2 neizostavan je cilj autoindustrije. Razvojem postojećih i usvajanjem novih tehnologija, materijala, procesa i proizvoda usmjeravamo se upravo prema ključnim ciljevima automobilske industrije: smanjenju težine vozila, većoj udobnosti, boljoj sigurnosti i prilagodljivosti. Danas i ulagačima nefinancijski aspekt poslovanja postaje sve važniji, žele upoznati vrijednosti i strategiju kompanije, korporativne politike i kulturu, kvalitetu, socijalne aspekte, odnos prema okolišu, način upravljanja. Osim financijskih pokazatelja, na temelju cjelovite slike stvaraju procjene isplativosti svog ulaganja. Održivo poslovanje naše je strateško opredjeljenje i jedna od najvažnijih sastavnica naše razvojne politike – tvrdi Došen.

Sudjelovanjem u radu nacionalnih i regionalnih gospodarskih inicijativa, navodi, koje zastupaju strateške interese hrvatskoga gospodarstva i DOP-a, pridonose gospodarskoj i društvenoj zajednici. Razvijaju, pobrojio je, održivo gospodarenje energijom, zaštitu zdravlja i sigurnosti, poštujući visoke standarde kvalitete i očuvanja okoliša te su strateški usmjereni na promicanje znanja, profesionalni i osobni razvoj svakog pojedinca.

– Naša je misija poslovanje u harmoniji sa svojim okružjem. U javnosti se najčešće donacije i sponzorstva smatraju jednom od najvećih pomoći zajednici, ali s tim se ne bih složio. Iako i mi povremeno tako pomažemo zajednici, čini mi se da mnogo više pridonosimo zapošljavanjem mjesnog stanovništva, brigom o okolišu, razvojem poslovanja te promicanjem vrijednosti koje na zajednicu imaju pozitivan utjecaj – uvjeren je Došen.

Sklad i genetika
Lucija Brkić, stručnjakinja za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu, koji je također dobio nagradu HRIO i to za odnose sa zajednicom, istaknula je da iako DOP svoj procvat živi posljednjih nekoliko godina, u HT-u se njime bave već niz godina. U HT-u smatraju da je postao dio njihova genskoga koda, pa kroz svaku poslovnu odluku, projekt i ulaganje promišljaju o utjecaju koji će one imati na društvo, okoliš i ekonomiju. Svakodnevno stoga rade na smanjenju ugljičnog otiska, na energetskoj učinkovitosti, a veliku priliku Brkić i HT vide u dodatnim ulaganjima na području e-mobilnosti. Digitalizaciju doživljavaju pokretačem pozitivnih okolišnih promjena jer omogućuje energetsku učinkovitost, rad na daljinu i bolje planiranje resursa. Stoga i u idućem godinama nastavljaju provoditi projekte smanjenja digitalnog jaza učeći djecu i mlade STEM-u (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) putem projekta 'Generacije NOW', ali i darujući opremu i znanje starijim osobama u projektu 'Generacije zajedno'. Pri tome im je utjecaj na ugled od sporedne važnosti: DOP smatraju jednostavno nužnošću.

Potrebni snažni lideri

Prije više od deset godina OTP banka objedinila je DOP pod brendom Zeleno svjetlo za… koji uključuje mnoga partnerstva i ulaganja u zajednicu, humanitarne programe, ali i vlastitu in-house ekologiju, navela je Ines Borčić, voditeljica projekta održiva razvoja i integracije ESG (ekološkog društvenog i korporativnog upravljanja) u OTP banci. Intenzivnije su se, pak, posvetili održivom razvoju i integraciji ESG mjerila u poslovanje od prošle godine, a ona misli da kompanije također trebaju snažne lidere koji razumiju uvođenje održivosti u poslovanje.

– Održivi razvoj u OTP banci nadzire i podržava Izvršni odbor za održivost, u kojemu su članovi Uprave banke, a Radna skupina uključuje 55 menadžera i stručnjaka. Upravo završavamo ESG strategiju kako bismo uključili održivost u sve segmente djelovanja u banci. Razvijamo nove odgovorne proizvode, mijenjamo potrebne politike i planove, uvodimo ESG rizike i kategorizacije klijenata i projekata u korporativnom bankarstvu. Ove godine pokrenuli smo inicijativu za banku bez plastike, koja je izrasla u program 'Zeleno svjetlo za zeleno', u kojemu smo unaprijedili svoje gospodarenje otpadom i energetsku učinkovitost. OTP banka je ove godine pristupila HRPSOR-u, a grupa je nedavno potpisala načela Financijske inicijative programa UN-a za okoliš (UNEP FI). U koronakrizi i nakon potresa vrlo brzo smo dali donacije bolnicama, pomagali ljudima, udrugama i gospodarstvu. Razvili smo i proizvod s društvenom vrijednošću OTP Zaokruži za klijente i zaposlenike kako bi korištenjem Mastercardovih kartica OTP banke mogli odvajati male iznose za bolje uvjete na dječjim odjelima. Naš motiv nije bio povećanje ugleda nego osjećaj da zaista trebamo pomoći onima kojima je najteže – poručila je Borčić. 

21. svibanj 2022 05:30