Vladin moratorij na ovršne postupke itekako je lani utjecao na poslovanje agencija za naplatu potraživanja. Sve takve relevantne kompanije pokrenule su dodatnu edukaciju zaposlenika i prilagodile modele naplate novim uvjetima poslovanja. Jedna od prvih promjena u radu postala je senzibilnija komunikacija s ovršenicima
Krakovi pandemije utjecali su na gotovo sve sfere gospodarstva, a jedan od tih krakova dosegao je i tvrtke koje se bave naplatom potraživanja. Brojne djelatnosti su preko noći odlukama stožera bile primorane na zatvaranje, prihodi tvrtki i pojedinaca su se ili dramatično smanjili ili čak i nestali, potraživanja se nisu mogla naplatiti, a uza sve to dogodili su se razorni potresi. Reakcija Vlade na sve to bila je šestomjesečni moratorij na ovrhe i poslovanje tvrtki za naplatu potraživanja moralo se preko noći, kao uostalom i svi ostalih, prilagoditi 'novom normalnom'. Jedna od prvih promjena bila je senzibilnija komunikacija s ovršenicima.
– Sve relevantne kompanije za naplatu potraživanja pokrenule su procese dodatne edukacije djelatnika te prilagodbe modela naplate novim uvjetima poslovanja. Donijeli smo niz konkretnih mjera pomoći, koje su obuhvaćale privremenu obustavu naplate neosiguranih potraživanja sve do trenutka postizanja sustavnog dugoročnog rješenja, želeći omogućiti što brži oporavak građanima s potresom pogođenih područja. Agencije su u ključnom razdoblju, primjerice, odustale od aktivacije ovršnih postupaka kod poslodavaca, a one aktivne bile su stavljene u mirovanje. Mjere koje smo usvojili na razini Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja nastavak su pozitivne prakse agencija koje svakom dužniku pristupaju individualno, sagledavajući njihove realne materijalne mogućnosti kako se ne bi dodatno ugrozila njihova egzistencija – rekao je Matija Arapović, direktor Prima Solventa i predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN), koja predstavlja osam najvećih agencija.
Ključna komunikacija
Nisu previše razmišljali ni kad je trebalo, spominje, pomoći i donirati stradale. A osim potresa, na agencije je itekako utjecao moratorij na naplate potraživanja, premda je, Arapović odaje, odluka o mjerama pomoći bila jednoglasno prihvaćena među članicama HUAN-a. Niz nesretnih događaja zahtijevao je drugačiji pristup poslovanju, a zbog svega navedenog uspostavili su i kvalitetnu suradnju s donositeljima odluka. Zbog toga u HUAN-u i gaje nadu da će ovo razdoblje biti dobra podloga za dodatnu regulaciju rada agencija, u skladu s propisima EU.
– Kao članica Europske unije, Hrvatska svakodnevno radi na prilagodbi zakona i tržišnih uvjeta. U tom kontekstu ne vidimo velike razlike u poslovanju. Ono čemu težimo kao branša je učestalije korištenje javnih natječaja u domeni naplate i otkupa potraživanja te što brže provođenje procesa digitalizacije sustava naplate koje bi vjerovnicima omogućilo da u slučaju izostanka naplata i komunikacije s dužnikom mogu u prihvatljivom roku naplatiti svoja potraživanja, što je u zapadnim zemljama sasvim uobičajeno – objašnjava Arapović.
Prema njegovim riječima, komunikacija je ključ rješavanja svih situacija u naplati potraživanja. Kad govorimo o potraživanjima prema fizičkim osobama, agencije za naplatu potraživanja komuniciraju s dužnicima isključivo preko kontakta koji je naveden u ugovoru koji je sam dužnik potpisao. Kod pravnih osoba, uključujući male i srednje poduzetnike, situacija je ista.
– Ako agencija za naplatu potraživanja stupi u kontakt s poslodavcem, to znači da je osoba, dužnik, prilikom sklapanja ugovora dala suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugoga stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe. Poduzetnici često pogrešno misle da ih agencije stavljaju u neugodan položaj gdje moraju uskratiti zaposleniku dio plaće koji već nije pod ovrhom, ali to je regulirano Ovršnim zakonom, ne voljom agencija. Riječ je o stavci unutar Ovršnog zakona, temeljem koje je ovršenik, odnosno osoba koja se zadužila, kod javnog bilježnika dao pristanak za pljenidbu plaće, odnosno drugoga stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe. Znači on je svjesno, primjerice uzimajući pozajmicu, kod javnog bilježnika pristao da mu, u slučaju nemogućnosti naplate tog duga, vjerovnik može zaplijeniti novčano primanje koje je izuzeto od zaštićenog dijela – podsjeća Arapović.
Dijalog s klijentima
Iz B2 Kapitala može se čuti vrlo slično promišljanje. Vladin moratorij na ovršne postupke lani utjecao je na njihovo poslovanje, no Vladinim mjerama sačuvana je gospodarska aktivnost kao i brojna radna mjesta, što je građanima i tvrtkama olakšalo i podmirenje obveza.
– Naše je poslovanje općenito izravno vezano uza sposobnost tvrtki i građana da otplaćuju svoje dugove, što je nekima pandemija definitivno otežala, a istraživanja i podaci govore da zaduženost i kod nas raste. Iznos isplaćenih potpora poduzetnicima također je pokazatelj da su mnogi u ovim okolnostima bili primorani spašavati svoje poslovanje i radna mjesta, ali dobra turistička sezona kao i ostali ekonomski pokazatelji za ovu su godinu ohrabrujući iako i dalje ostaje prisutna neizvjesnost kakav će biti daljnji utjecaj pandemije na poslovanje i život u nadolazećim mjesecima – ističu u B2 Kapitalu, u kojem su, kažu, uspjeli sačuvati zaposlenost te s još više senzibiliteta i razumijevanja za situaciju nastavljaju voditi dijalog s klijentima u vezi s naplatom dugovanja.
Kultura plaćanja
Klijentima, kažu u B2 Kapitalu, pristupaju konstruktivno primjenjujući individualan pristup rješavanju dugovanja, što znači da im nude mogućnost sporazumnog definiranja plana otplate dugova, imajući razumijevanja za situaciju u kojoj se osoba našla i poštujući njihove financijske mogućnosti i osobne okolnosti.
– Zajedno pronalazimo najbolje i održivo rješenje za svakoga pojedinoga klijenta, do kojeg dolazimo uz transparentnost u komunikaciji, razumijevanje i fleksibilnost – napominju u B2 Kapitalu, koji je međunarodni holding.
Imajući to u vidu, kažu, nema razlike u poslovanju na drugim tržištima i u Hrvatskoj, ali primjećuju jednu razliku, a ona se očituje u razini financijske pismenosti i svijesti građana o obvezi vraćanja dugova. U B2 Kapitalu smatraju da bi se ta svijest i pismenost u Hrvatskoj trebala povećati, pa bi se tada zasigurno smanjio i broj dužnika.
– Kultura plaćanja koja je svojstvena sjevernoeuropskim društvima poput norveškog, iz kojeg je proizašao naš model poslovanja, znači da pojedinci preuzimaju odgovornost za svoje dugovanje, bilo da je riječ o fizičkim bilo pravnim osobama, te aktivno rade na tome da ga otplate. Kao građani i kao kompanije, svi se trebamo odgovorno financijski ponašati – kako prema sebi, tako i prema subjektima s kojima poslujemo – poručuju iz te tvrtke.
Strah od poziva
U tvrtki Coface, kako navodi direktor Igor Pirnat, u skoroj budućnosti očekuju povećani broj procesa naplate, veći broj blokada i insolventnih postupaka.
– Nakon ukidanja državnih potpora poduzetnicima očekujemo povećan broj predmeta za naplatu potraživanja, ali i sve više blokada i insolventnih postupaka. Pandemija uzima svoj danak: sirovina i proizvodni procesi sve su skuplji, a platežna moć sve je manja. U takvim situacijama očekuje se više predmeta, ali i otežana naplata – rekao je Pirnat i dodao da se poduzetnici nikako ne moraju bojati njihovih poziva jer im Cofaceovi djelatnici ponajprije žele pomoći.
Dužnicima, dodaje, nikad ne pristupaju agresivno, uvijek s razumijevanjem slušaju i na temelju dobivenih informacija pokušavaju pronaći najbolje rješenje.
– Dužnici u većini slučajeva dobro surađuju tako da vrlo brzo postižemo dogovor pa predmete završavamo brzo i efikasno – zaključuje Pirnat.
Izazovi 'fintecha'
A u sektoru naplate potraživanja postoje i fintech-tvrtke koje nude sasvim nove usluge. Jedna takva tvrtka je slovenski P2P Finance, koji je razvio platformu P2P za otkup nedospjelih potraživanja. Kako je za Lider pojasnio Sašo Breitenberger, direktor P2P Financa, P2P platforma predstavlja online organizirano tržište za uzajamno, tj. izravno financiranje hrvatskih poduzeća putem kojeg članovi P2P platforme trguju (kupuju i prodaju) tražbinama te na taj način dolaze do dodatne likvidnosti s jedne strane ili do prinosa na uložena sredstva u kupnju tražbina na drugoj strani. Na P2P platformi susreću se poduzeća s viškom likvidnih sredstva (ulagači) i ona kojima treba financiranje obrtnoga kapitala (mala i srednja poduzeća).
– Jedna od usluga, uz online kratkoročne zajmove, kako pristupiti financiranju putem P2P platforme je i online prodaja potraživanja poduzeća koja su nastala na osnovi isporučene robe ili obavljene usluge i to samo potraživanja koja nisu dospjela, a to znači da je između dobavljača i kupca unaprijed bila dogovorena odgoda plaćanja konkretnih obveza. Na taj način poduzećima olakšavamo pristup likvidnosti posebice u ovom razdoblju koronakrize, koja je uvelike utjecala na lance opskrbe i navike plaćanja gospodarskih subjekata u određenim gospodarskim granama. S druge strane, u pandemiji su ulagači postali oprezniji, što P2P platformi otežava razvijanje punim zamahom. Zbog spomenutog se pri financiranju ulaže dodatan napor u provjeru boniteta svakog člana platforme i u skladu s procjenom rizika traže se i dodatni instrumenti osiguranja – naglasio je Breitenberger.