Europska komisija donijela je nove mjere za ekološki dizajn proizvoda kao što su hladnjaci, perilice rublja, perilice posuđa i televizori, a sve radi uštede energije i smanjenja računa potrošača.
Pokvarila vam se perilica za rublje. Zovete majstora i on vam kaže "ovo se ne isplati popravljati, bolje je kupiti novo." To je nešto što je svatko od nas barem jednom u životu čuo. Tome sada Europska komisija želi stati na kraj. Naime, uvodi se koncept ekodizajna, odnosno proizvođači su se obvezali da će proizvodi bijele tehnike imati dovoljnu količinu dostupnih i jeftinih dijelova. A to je sve dio dosadašnjeg koncepta kojeg se želi promijeniti i vratiti na nekadašnji "Ako se pokvari popravi!"
Bolje rečeno, EK je novom direktivom pokrenula promjenu koja će, naravno, trajati godinama, ali njome se želi spriječiti nepotrebno pretjerano bacanje kućanskih aparata i poticati na njihovo popravljanje.
Boljim ekološkim dizajnom proizvoda pridonosi se provedbi načela energetske učinkovitosti na prvom mjestu, u skladu s prioritetom EU-ove energetske unije, priopćeno je iz ureda Europske komisije u Zagrebu. Mjere prvi put obuhvaćaju obveze vezane uz mogućnost popravka i recikliranja, a takvim se poboljšanjem trajanja, mogućnosti održavanja, ponovnog korištenja, nadogradnje, recikliranja i rukovanja otpadnim uređajima pridonosi ciljevima kružnog gospodarstva.
Komisija procjenjuje da će se tim mjerama do 2030. godišnje uštedjeti ukupno 167 TWh energije, koliko iznosi godišnja potrošnja energije u Danskoj, a takva ušteda odgovara smanjenju većem od 46 tona ekvivalenta CO2. Europska kućanstva zahvaljujući tim mjerama godišnje mogu uštedjeti u prosjeku 150 eura, pripćili su iz ureda za odnose s javnošću Europske komisije.
Inače, države članice imaju još 6 mjeseci vremena da prilagode svoje nacionalne planove i postave ambicioznije ciljeve uštede energije, a u skladu s time prošli su tjedan donesene preporuke kojima Komisija nastoji pomoći državama članicama da dovrše svoje planove do kraja 2019.
Direktiva o energetskoj učinkovitosti jedan je od ključnih elemenata paketa "Čista energija za sve Europljane" u kojemu je EU postavio ambiciozni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti za barem 32,5 posto do 2030. u nepromijenjenim okolnostima. Preporuke sadrže detaljne smjernice o praktičnoj provedbi obveza ušteda energije za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030., o revidiranim odredbama o mjerenju i naplati toplinske energije te o učinkovitosti grijanja i hlađenja.
Države članice dužne su ostvariti kumulativnu uštedu energije u krajnjoj potrošnji tijekom cijelog razdoblja obveze od 2021. do 2030., koja je jednaka novoj godišnjoj uštedi od najmanje 0,8 posto krajnje potrošnje energije, a ako to ne učine, trebaju objaviti svoje razloge za to.
Što je Hrvatska učinila po tom pitanju i kako komentira trenutačno stanje upitali smo dr. sc. Julija Domca, direktora Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, Regea.
- Preporuke Europske komisije vrlo konkretno, gotovo u formi kuharice, upućuju zemlje članice u potrebne korake kako bi se ispunili ciljevi Direktive o energetskoj učinkovitosti. Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva trenutno izrađuje Nacionalni klimatsko-energetski plan kao ključni dokument u ostvarenju ciljeva energetske unije EU-a i ciljeva za 2030. Prvi prijedlog hrvatskog plana, ali i nekih drugih članica, ocijenjen je nedovoljno ambicioznim stoga su države članice dobile još šest mjeseci da prilagode svoje nacionalne planove i postave ambicioznije ciljeve. Nacionalnim planovima trebala bi se osigurati jasnoća i predvidljivost za poduzeća i financijski sektor kako bi se potaknula potrebna privatna ulaganja. Planovima će se olakšati i programiranje financiranja država članica u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. - rekao je za Lider dr. Domac i dodao da su sva tri područja na koja se preporuke odnose, u Hrvatskoj zapostavljena – u zakonodavnom, strateškom i provedbenom smislu.
- Posebno se to odnosi na toplinarstvo koje se iz raznih razloga zapušta godinama što za posljedicu ima probleme u poslovanju cijelog niza komunalnih tvrtki. Nedostaje i javna, nacionalna obrazovna kampanja za primjenu mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima. Osim uspješnih natječaja za energetsku obnovu javnih zgrada, trebalo bi postaviti stalnu obrazovnu kampanju i kontinuirani sustav sufinanciranja kako bi i građani i poduzetnici i javni sektor mogli planirati investicije i ostvariti energetske uštede - smatra dr. Domac i zaključuje da bi temeljem ovako konkretnih preporuka bilo za očekivati i konkretne korake resornog Ministarstva.