Putovanje je danas postalo prilično naporan posao jer zahtijeva mnogo veće pripreme i organizaciju, a mjere zemalja mijenjaju se iz tjedna u tjedan. No ništa ne može zamijeniti osobni kontakt, pogotovo u situacijama u kojima se tek gradi odnos s klijentom ili partnerom. Osobni sastanci potiču angažman, inovativnost i kreativnost, a neverbalni znakovi važni su za učinkovitu komunikaciju. Bez te jednadžbe, računica poslovanja jednostavno ne štima i to je ono što je koronakriza samo potvrdila. Sve o poslovnim putovanjima u Liderovoj temi tjedna saznale su Željka Laslavić i Ksenija Puškarić.
Dušan Šešok, vlasnik slovenske Iskre i bivši ministar u čak dvije slovenske vlade, iznenadio je nedavno hrvatsku investicijsku javnost iskazavši inicijalni interes za slavonskobrodski Đuro Đaković. Nije nepoznat hrvatskoj poslovnoj zajednici: već je u stečajnom postupku preuzeo nekadašnje Remontno brodogradilište Šibenik, koje je u međuvremenu uspjelo stati na noge, a Iskra je s Tankerskom plovidbom ušla i u linijsko brodarstvo. No za Šešoka je to tek početak, Iskra na tome ne namjerava stati. Zašto smatra da Hrvatska i Slovenija trebaju surađivati, koje akvizicije u našoj zemlji najavljuje i još mnogo toga saznajte u intervjuu koji je dao Kseniji Puškarić.
Dok sam se toga ranog poslijepodneva iz Čakovca vraćala za Zagreb imala sam želju svima koje sretnem ushićeno reći: 'Ljudi, lažu nas da industrija u Hrvatskoj ne postoji! Postoji, postoji i to teška!' - uvod je u reportažu Aleksandre Brzić o čakovečkoj tvrtki Ferro-Preis koja se u posljednjih godinu dana transformira u proizvođača komponenata s većom dodanom vrijednošću za europsku industriju. Zašto je naša novinarka bila toliko ushićena saznajte u njenoj priči u novom broju Lidera.
Za pametan oporavak gospodarstva nakon zdravstvene krize, i to sa zdravljem planeta na umu, osiguran je zamaman proračun Europske unije u sklopu interventnog programa 'Iduća generacija' (NGEU). Osim toga, svi projekti koji će se financirati iz nove višegodišnje proračunske omotnice morat će biti dostojni tog novca. Drugim riječima, morat će biti u skladu s apsolutnim prioritetom EU – zelenom i digitalnom tranzicijom. O zelenom i pametnom piše Nikolina Oršulić.