Otkako su se otvorili klubovi na Zrću, u svim reportažama s te partijanerske destinacije na otoku Pagu mogu se vidjeti mladi ljudi toliko željni zabave da im ne smeta što moraju stajati u redu za testiranje na koronu. Ako nemaju validnu covid-putovnicu, što pretpostavlja da se nisu cijepili niti da su preboljeli koronu, jedini način da uđu u jedan od klubova na plaži Zrće jest da predoče negativan test, bilo PCR test ili brzi antigenski. A da se ne moraju brinuti gdje će i kako to obaviti pobrinuli su se Turistička zajednica Novalje i Grad Novalja, koji su organizirali punktove za testiranje na parkingu na ulazu u Zrće.
Ivan Dabo, novi gradonačelnik Novalje, potvrdio je Lideru da su Grad i TZ osigurali dovoljno punktova za testiranje i u Novalji i na plaži Zrće. Dva punkta drži i vodi lokalni dom zdravlja, a preostala dva privatna riječka bolnica Medico. Punkt na Zrću je, rekao je Dabo, u rukama bolnice Medico. Prema njegovim riječima, na Zrću se najčešće provodi brzi antigenski test, čiji se nalaz izdaje za 15-ak minuta i koji turiste stoji sto kuna i koji je dovoljan za ulaz u klubove. Da, moguće se testirati i PCR testom koji stoji 550 kuna i nalaz dolazi za 24 sata, kao i brzim PCR testom po cijeni od 650 kuna, ali zašto odrješiti toliko kesu, kad je antigenski sasvim dovoljan. Dovoljno punktova za testiranje, bilo je, ističe Dabo, jedini način da se nastavi turistička djelatnost na otoku. A čim se priznaje i antigenski test, opremiti punk za testiranje je puno jednostavnije i daleko jeftinije. No, i tu treba imati, kao Novalja i Medico, računicu.
– Medico Gradu Novalji ne plaća koncesije za ta dva mjesta za testiranje, a i sav prihod od testiranja ostaje organizatoru testiranja, mi s tim novcem nemamo ništa. Jedino što smo dogovorili da će Medico biti koncesionar biokemijskog laboratorija u Domu zdravlja Novalja. S obzirom na to da dosad na otoku takav laboratorij nije ni postojao, rekao bih da smo napravili dobar posao – ističe Dabo.
Kraj monopola javnog sektora
Nije Novalja jedina destinacija na Jadranu koja se okrenula privatnim medicinskim ustanovama za pomoć u provođenju testiranja na COVID-19, pogotovo otkad je liberalizirana prodaja brzih antigenskih testova. Svi imaju dobru računicu, masovno testiranje antigenskim testovima koji u veleprodaji mogu stajati i 30 kuna, naplaćuju se oko stotinjak kuna, pa i ne čudi da su privatne prakse iz kontinentalne Hrvatske doslovno pohrlile organizirati svoje punktove za testiranja u hotelima, kampovima, zračnim lukama i drugdje. Oni koji obavljaju testiranja za turiste na Jadranu nerado pričaju o tome kako je sve organizirano, kako se plaća i komu ide koji dio kolača. No, priznaju da najčešće rade brze antigenske testove, a ako netko i hoće PCR test, uzmu bris, ali nose ga na testiranje u neki od licenciranih laboratorija, mahom javnih. Naravno, to je skuplje nego da se bris napravi u nekom javnom laboratoriju po već određenoj cijeni.
Ovo je prvi put od početka pandemije u Hrvatskoj da se prihodi od testiranja na koronu u znatnijoj mjeri dijele s privatnim sektorom. Dosad su gotovo u potpunosti monopol na prihod od testiranja imale javne zdravstvene ustanove. Privatni su ga laboratoriji i dosad nudili, ali daleko manje nego sad u sezoni. Pa i poticalo se građane da kad se trebaju testirati za svoje potrebe, da test plate nekoj od javnih ustanova. U takvim okolnostima privatnim laboratorijima ili drugim privatnim zdravstvenim institucijama nije se uopće isplatilo ulagati u razvoj PCR testiranja. Naime, prema Liderovom izvoru iz jednoga javnog laboratorija opremljenog za testiranje na COVID-19, samo tehnička oprema za laboratorije u kojima se testovi i provode stoji nekoliko milijuna kuna. Računice naprosto nije bilo. Do sada. Počela je turistička sezona, došli su turisti, izbijanje pandemije donekle se pokušava kontrolirati konstantnim testiranjem turista, što je stvorilo mogućnost da se i privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj ubaci u globalni koronabiznis vrijedan milijarde. Pa makar i s jeftinim testovima.
Laka zarada na testovima za državu
Dosad su najviše vrhnja u tom globalnom biznisu pobrali proizvođači PCR testova i opreme za laboratorije. Dioničari farmaceutskih tvrtki poput Rochea, Abbotta, Thermo Fischera i brojni drugi dobili su temeljem golemog rasta prihoda od PCR testova u prošloj godini basnoslovne dividende, a menadžeri obilate bonuse. I dok je u mnogim zemljama testiranje provodio tko god je mogao osigurati testove, opremu, ljude i punktove, kod nas je država gotovo imala monopol na testove, a na tome su neke institucije itekako dobro zaradile. Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' prošle je godine imao dvostruko veće prihode nego u pretpandemijskoj godini. Prihodi su u 2019. bili manji od sto milijuna kuna, točnije 96,2 milijuna kuna, a u prošloj godini prihod je iznosio 204,6 milijuna kuna, stoji u Izvješću prihoda i rashoda te institucije na njezinu webu. Sličan je sadržaj financijskih izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, još jedne ustanove koja provodi testiranja na koronu preko uputnice i za privatne potrebe građana. Pretpandemijski su prihodi HZJZ-a iznosili 188,5 milijuna kuna, a u prošloj su godini skočili na 318,6 milijuna kuna.
Tko je još profitirao na testiranju na Covid-19, tko je omrstio brk na pandemiji i tko se želi domoći biznisa vrijednog milijarde i milijarde dolara, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.