Pokrenuli smo izradu SWOT analize hrvatske ekonomije, prve u trideset godina samostalnosti. Pozive za veliku anketu poslali smo na više od stotinjak relevantnih, stručnih adresa – ekonomistima, konzultantima, analitičarima, poduzetnicima, predstavnicima poslovnih udruga i sindikata – i svim parlamentarnim strankama. Od danas na ovom portalu i u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera počinjemo serijal u kojem ćemo objavljivati analizu poslovanja imaginarne tvrtke ‘Hrvatska d.d.‘
Kako će nam biti, ne možemo prognozirati, a kamoli zacrtati, ako ne znamo gdje smo danas. A upravo je to hrvatski problem. Ne samo da nemamo dugoročnu strategiju razvoja nego ni u petnaest godina, koliko izlazi Lider, nije izrađena ni jedna SWOT analiza stanja hrvatske ekonomije. Slična je situacija bila i petnaest godina 'prije Liderove ere'.
Dakle, u cijelom razdoblju hrvatske samostalnosti nismo stavili na papir (odnosno u kompjutor) što je naša snaga, koje su naše slabosti, gdje su nam prilike i odakle nam prijeti opasnost. Zato u ovom broju Lidera otvaramo veliku akciju izrade SWOT analize hrvatske ekonomije – 'Hrvatski SWOT'.
Zašto SWOT analiza
Zašto baš SWOT analiza? Iako danas postoje i druge, suvremenije i sofisticiranije metode, ona je ipak osnovni alat kojim se koristi svaki poduzetnik kada definira poziciju svoje tvrtke, ali i kad analizira konkurente. Razvili su je još u šezdesetim godinama istraživači s kalifornijskog Stanforda, a današnju matricu ubrzo je postavio tim s druge, istočne obale SAD-a, s Harvarda. SWOT je skraćenica za strengths (snaga) – weaknesses (slabosti), opportunities (prilike) – threats (prijetnje). U matričnom prikazu grafički se vrlo pregledno suprotstavljaju pozitivni i negativni aspekti vlastitih karakteristika (lijevo-desno), odnosno unutarnje značajke i vanjski utjecaji na analizirani objekt (gore-dolje).
Transparentnost i jednostavnost prikaza svakako su jedan od elemenata koji idu u prilog SWOT analizi. Uostalom, na nju su naviknuti i Liderovi čitatelji jer je sastavni dio naše rubrike 'Poduzetnici' koju objavljujemo u svakom broju, pa su na Liderovim stranicama do ovog tjedna u ovih petnaest godina prodefilirale 784 poduzetničke priče s isto toliko SWOT analiza. Pa kad možemo analizirati obrt ili obiteljsku tvrtku, a istu metodologiju primjenjuju i multinacionalke, zašto ne bismo mogli prema principima SWOT-a analizirati poslovanje imaginarne tvrtke 'Hrvatska d.d.' koja ima četiri milijuna dioničara? Istini za volju, to je više od rekordnog broja od 3,46 milijuna dioničara, koliko ima indijska energetska kompanija Reliance Power, ali zato najveća svjetska kompanija, američki Walmart, ima čak 8,5 puta veće prihode od 'Hrvatske d.d.' koja bi sa svojim 'prihodom', odnosno BDP-om, bila pozicionirana oko 175. mjesta najvećih svjetskih kompanija na Forbesovoj rang-listi.
Koga smo sve pozvali
Anketu s molbom da se za Lider pripremi SWOT analiza hrvatske ekonomije poslali smo na više od stotinjak relevantnih, stručnih adresa – ekonomistima, konzultantima, analitičarima, poduzetnicima, predstavnicima poslovnih udruga i sindikata – i svim parlamentarnim strankama. Od svih smo tražili da izdvoje od tri do pet ključnih elemenata koji znače snagu, slabosti, prilike i prijetnje za hrvatsku ekonomiju. Također, dogovorili smo s desetak insajdera SWOT analizu najvećih sektora: trgovine, energetike, poljoprivrede, financijskog sektora, IT-a, graditeljstva, turizma, prometa te proizvodnje, koju smo razdvojili na prehrambenu i ostalu industriju.