Iako je od potresa u Zagrebu prošlo nešto više od mjesec dana, sustavna obnova grada još nije započela, a neki dijelovi izgledaju kao da su oštećenja nastala jučer. Otegotna okolnost je što tlo svakodnevno podrhtava i dalje, a Zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolice još nije donesen. Na prijedloge toga zakona koje je izradilo Ministarstvo graditeljstva primjedbe su uputili stručnjaci raznih struka koji smatraju da se procesu obnove Zagreba treba pristupiti multidisciplinarno i temeljito, jer potres je ujedno i prilika da se loše stanje zgrada u središtu grada, kakvo je bilo i prije potresa, kvalitetno riješi i osigura od evenutalnih novih oštećenja.
Osim cijelog niza primjedbi koje su na prijedlog Zakona dali arhitekti i povjesničari umjetnosti i otovoreno pismo koje su uputili premijeru Plenkoviću, a o čemu je Lider već pisao, primjedbe imaju i pravnici. Odvjetnik Boris Jukić upozorava na problem, koji nije izravno izazvan izvanrednom situacijom nastalom zbog potresa, nego činjenicom da održavanje zgrada, kao takvo, ne funkcionira na ispravan način.
- Suvlasnicima je u ovom trenutku omogućeno da odlučuju o stvarima o kojima ne bi smjeli odlučivati, a to je hoće li ili neće poštivati standarde koje propisuje zakonodavac, a tiču se tehničke ispravnosti i sigurnosti zgrade. Povući ću paralelu s automobilima. Iako ste vlasnik automobila, ne možete odlučivati o tome je li vaš auto tehnički ispravan i hoće li biti osiguran, jer bi njegova neispravnost mogla biti ugroza svih sudionika u prometu - ističe Jukić, inače pravni zastupnik tvrke Mediterraneo, koja se bavi upravljanjem zgrada.
- Održavanje bi trebalo izuzeti iz domene odluke suvlasnika i prepuštanje njima na volju hoće li ili neće zgradu održavati, a upravo bi to trebao urediti izmjenjen Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Iako i sada načelno postoji obveza održavanja i tehničkog pregleda zgrade od strane upravitelja, toga se, u pravilu, malo tko pridržava, a za to nisu definirane nikakve posljedice i za njih nitko ne snosi nikakve konsekvence - ističe Jukić i dodaje da postojeći Zakon to nije dovoljno dobro regulirao.
Stoga ovaj pravnik smatra da bi zgradama trebalo dati pravnu osobnost, odnosno da suvlasnici stanova, prvenstveno vlasnici zgrade, za nju i odgovaraju. To bi omogućilo upravitelju da, ako se na tehničkom pregledu utvrdi da je zgrada statički ili u nekom drugom smislu neispravna, odnosno ne odgovara protupotresnim i ostalim standardima, naloži suvlasnicima potrebnu sanaciju. Ako oni to ne žele ili ne mogu sami napraviti, to može obaviti upravitelj ili netko treći o svom trošku, i nakon toga se naplatiti od suvlasnika zgrade, ili upisati teret na nekretninu, ako se ne može naplatiti.
- Danas možete imati kuću ili stan u zgradi, koja je protupotresno sasvim neispravna i nikome ništa. Ali, to se mora promijeniti - naglašava Jukić i dodaje da je ovo stanje koje imamo danas, razrušen centar Zagreba, posljedica nebrige suvlasnika, ali i zakonodavca, odnosno neinzistiranja na provedbi onoga što je postojećim Zakonom već propisano.
Jukić ističe da su pričuve katastrofalno niske, i da se s tim novcem ne može puno. Stoga naglašava da je potrebno omogućiti upravitelju da se u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja upiše vlasniku stana kao teret na nekretnini. Kao argument zašto bi to trebalo zakonom urediti na taj način navodi primjer mnogih suvlasnika zgrade koji su imali novca luksuzno urediti svoje stanove u potpuno statički neprihvatljivim nekretninama, iako su zgrade bile kao kule od karata. Ali i novije zgrade se troše i one stare, stoga i njih treba redovito održavati, a to vrijedi i za zgrade na obali u kojima su apartmani koji se povremeno koriste.
- Trebalo bi shvatiti da vlasništvo nije prvenstveno pravo nego prije svega odgovornost, a tek onda, iz odgovornosti proizlaze prava. Svatko mora odgovarati za svoje vlasništvo, brinuti o njemu i ulagati u njega, na način da ono ne ugrožava druge - zaključuje Jukić.