Hrvatska
StoryEditor

Ognian Zlatev: U sljedeće tri godine Hrvatska će dobiti gotovo šest milijardi eura

17. Prosinac 2020.
Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskojfoto Ratko Mavar
Ni šefa Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj nije zaobišao COVID-19, ali, srećom, Ognian Zlatev bez većih je problema prebolio virus koji je zaustavio svijet i Lideru dao opsežan intervju dotaknuvši se u njemu ključnih europskih tema, uključujući i one svima najzanimljivije – kako će točno funkcionirati distribucija toliko iščekivanog novca iz novog Fonda za oporavak teškog ukupno 750 milijardi eura, od čega će veći dio biti jednostavno podijeljen državama članicama, a manji pozajmljen po vrlo pristupačnim uvjetima.

Razgovor je obavljen nekoliko dana nakon što je riješena iznimno neugodna situacija u kojoj su Poljska i Mađarska zaprijetile vetom Višegodišnjega proračunskog okvira i Fonda nezadovoljne formulacijama koje su se odnosile na vezivanje vladavine prava s korištenjem europskog novca, ali njemačko predsjedništvo uspjelo je postići kompromisni dogovor i deblokirati vjerojatno najvažnije pregovore u povijesti EU. Da to nije bio slučaj, povijesni iskorak EU, zajedničko zaduživanje, pretvorio bi se u povijesni debakl. Ovako je barem najvažniji europski problem riješen, a time i stvoreni uvjeti za koliko-toliko optimističan kraj godine, kada je već njezin ostatak za što brži zaborav.

Čini se da smo napokon došli do dogovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru i Fondu za oporavak. Kada se mogu očekivati prve isplate iz Fonda?

– Prvo, želim naglasiti da je postizanje konsenzusa veliki uspjeh za EU zahvaljujući svim institucijama, ali posebno Predsjedništvu Vijeća. Politička odluka o VFO-u i novom fondu donesena je u srpnju nakon pet dana pregovora, a prošli je tjedan postignut i konačni dogovor, što je jasna i snažna demonstracija odgovornosti političkih lidera Unije. Preostalo je nekoliko tehničkih koraka, poput odobrenja Europskog i nacionalnih parlamenata, s tim da potvrdu Europskog parlamenta očekujemo tijekom ovotjednoga plenarnog zasjedanja, a nacionalni će svoje potvrde dati vjerojatno ubrzo nakon toga. Ako sve bude prema planu, financiranje bi moglo početi tijekom sljedeće godine. Važno je istaknuti da će iz Fonda 2021. svakako biti isplaćeni predujmovi do deset posto vrijednosti ukupnih sredstava predviđenih za članice. U slučaju Hrvatske to je 600 milijuna eura, nakon čega će 70 posto nepovratnih sredstava biti isplaćeno tijekom 2021. i 2022., a preostalih 30 posto 2023. Kada kompletna procedura završi, Hrvatska može računati na 4,3 milijarde eura tijekom sljedeće dvije godine i još oko milijardu i 600 milijuna u godini kasnije.

Kako će točno funkcionirati isplate? Idu li izravno državama članicama?

– Prije nego isplate mogu početi, svaka članica mora pripremiti nacionalni plan oporavka, odnosno plan trošenja tih sredstava, što čini i Hrvatska u suradnji s različitim službama Komisije. Ti se planovi izrađuju na temelju Godišnje strategije održivog rasta za 2021. koja je pokrenuta unutar Europskog semestra i svaka članica mora svoje planove prilagoditi tom okviru. Osim toga, Europski semestar uključuje i preporuke svakoj članici, tako da će program koji priprema Hrvatska možda imati nešto drugačije prioritete od drugih članica. Taj je proces počeo još u listopadu i neke su članice već pripremile svoje planove, iako je rok za njihovu predaju travanj sljedeće godine. Ipak, što je prije plan spreman, to bolje jer nakon podnošenja Komisija ima dva mjeseca za ocjenjivanje i odobravanje tih planova. Nakon toga mogu početi isplate.

Dakle, novac ide državama?

– Tako je, novac ide državama i zato one osim konzultacija s Komisijom provode konzultacije i s relevantnim dionicima poput HGK, HUP-a, sindikata i drugih, kako bi konačni plan zaista odgovarao potrebama gospodarstva.

Kako će se nadzirati trošenje tog novca?

– Nakon što planovi budu spremni uspostavit će se radna skupina koja će nadzirati i koordinirati trošenje novca. Ta će radna skupina za oporavak i otpornost biti sastavljena od članova glavnog tajništva Komisije i glavne uprave za ekonomske i financijske poslove. Osim toga, postojat će Upravljački odbor kojim će predsjedavati predsjednica Komisije Ursula von der Leyen sa zadatkom davanja političkih smjernica radnoj skupini kako bi se novac trošio na usklađen i efikasan način.

Kakvo je stajalište Komisije o namjeni tog novca? Kakve bi projekte preferirala?

– Planovi trošenja trebaju biti usklađeni sa Strategijom održivog razvoja za 2021., što podrazumijeva ekološku održivost, produktivnost, pravednost i makroekonomsku stabilnost. S obzirom na važnost tih područja za članice, veličinu potrebnih investicija i potencijal za stvaranja novih radnih mjesta u digitalnoj i zelenoj tranziciji, Komisija potiče članice da u svoje planove uključe ulaganja i reforme u područjima kao što su zelene tehnologije i ubrzanje korištenja obnovljivih izvora energije, unaprjeđenje energetske učinkovitosti javnih i privatnih zgrada, promoviranje čistih tehnologija za održiv, pristupačan i pametan promet, uvođenje širokopojasnog interneta u sva kućanstva uključujući 5G i optiku, digitalizacija javne uprave, zdravstva i pravosuđa, poboljšanje kapaciteta industrijskoga podatkovnog oblaka i razvoj najmoćnijih održivih računalnih procesora. Naravno, uvjet za to je prilagodba i poboljšanje obrazovnog sustava kako bi se razvile i ojačale digitalne vještine u svim dobnim skupinama.

Tržišta su vrlo pozitivno reagirala na uspostavu Fonda nove generacije i mnogi ga analitičari smatraju prvim korakom prema bližoj fiskalnoj suradnji članica. Ipak, neke članice ponavljaju da je riječ o jednokratnoj mjeri, a druge to vide kao postupno stvaranje fiskalne unije. Hoće li Fond biti privremen ili ne?

– Otišao bih dva koraka unatrag i podsjetio na Junckerov plan, koji je prvi put nudio članicama drugačiji, nešto nekonvencionalniji oblik prikupljanja novca na tržištu u odnosu na dotadašnje funkcioniranje europskog proračuna. Krize će biti sve češće, na što upućuje proteklih deset ili petnest godina, stoga moramo biti spremni za to i prilagoditi procedure i reakcije na takve situacije. Zato mislim da će u budućnosti biti više naglašeno traženje novih načina prikupljanja novca za funkcioniranje EU osim samog proračuna jer katkad treba dosta vremena da se svih 27 članica složi s proračunom za sljedeće razdoblje. Prvi Komisijin prijedlog za novi VFO donesen je u svibnju 2018., dakle bilo je potrebno više od dvije godine za donošenje ovog proračuna. Moramo biti spremni na krizne situacije i moramo razmotriti različite opcije za prikupljanje sredstava, zajedničkim zaduživanjem ili na drugi način.

Cijeli intervju možete pročitati u novom tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera. 

17. svibanj 2022 07:24