Hrvatska
StoryEditor

Paradoks tjedna: Turističke zajednice od Ministarstva traže strože kriterije za zapošljavanje u sustavu

14. Siječanj 2022.
Ministarstvo turizma Nikolina Brnjacfoto Dražen Lapić

Zvuči pomalo paradoksalno da netko za zapošljavanje traži strože kriterije od propisanih u javnom sektoru. No upravo se to dogodilo s novim Pravilnikom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkim zajednicama, na temelju Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kojeg je ministrica turizma Nikolina Brnjac pustila u proceduru e-savjetovanja. Pravilnik je izazvao lavinu komentara direktora lokalnih i regionalnih turističkih zajednica, koji smatraju da se njime degradira struka i da Pravilnik vodi ka još većoj politizaciji sustava.

Tako su, na primjer, posebni uvjeti za obavljanje poslova radnoga mjesta direktora lokalne turističke zajednice koja ostvaruje manje od milijun komercijalnih noćenja godišnje, završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, s najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima koji odgovaraju stupnju stečene stručne spreme ili jedna godina radnog iskustva na poslovima u turizmu, znanje jednog stranog jezika te znanje rada na osobnom računalu.

Lokalne turističke zajednice predlažu da se ukine granica od milijun noćenja jer je priroda posla manjih i većih TZ-ova ista (samo jedni imaju manje zaposlenih), da se inzistira na stručnim studijima koji su vezani uz turističku ili barem ekonomsku struku, da se inzistira na radnom iskustvu u turističkoj struci, a ne bilo kojoj, poveća kriterij na poznavanje barem dva svjetska jezika i da se uvrsti kriterij koji je nestao, a nalazi se u Zakonu o turističkim zajednicama, a to je položen stručni ispit.

Zaposleni na stručnim poslovima u lokalnim TZ-ovima pak moraju završiti srednju školu, imati najmanje jednu godinu radnog iskustva (u bilo kojoj struci) i poznavati jedan strani jezik.

S obzirom na prirodu posla cijelog sustava turističkih zajednica, koji se velikim dijelom temelji na promociji i marketingu, riječ marketing se spominje samo kod uvjeta zapošljavanja direktora ispostave HTZ-a u inozemstvu, iako ni to nije uvjet ako ima četiri godine iskustva na rukovodećim poslovima u turizmu ili pak šest u području za koje je završio fakultet.

S time da, stupanjem Pravilnika na snagu, zaposleni u sustavu koji trenutno ne ispunjavaju ni ove uvjete, zadržavaju postojeće ugovore o radu, dok direktori nastavljaju obnašati svoju dužnost do sljedećih izbora.

Iz Turističke zajednice Podstrana predlažu da uvjeti za radno mjesto direktora lokalne turističke zajednice koja ostvaruje manje od  milijun noćenja godišnje budu da kandidat ima završen najmanje stručni studij smjera turizam, najmanje tri godina iskustva na poslovima na rukovodećim radnim mjestima u turizmu te položen stručni ispit.

U TZ Nin smatraju da su nisko postavljeni uvjeti za direktore lokalnih turističkih zajednica te da se ovim kriterijima daje mogućnost kandidiranja osobama koje su odradile doslovce dvije sezone u turizmu i nemaju neke dokazane organizacijske i rukovodeće sposobnosti, što nije dobro za ukupni razvoj hrvatskog turizma. Smatraju da je potrebno uvesti kriterij barem dvije godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima u turizmu te da se u svim člancima Pravilnika, gdje se govori o traženim uvjetima da se doda riječ „najmanje“, kako ne bi došlo do diskriminaciji osoba koje imaju veći stupanj stručne spreme ili više radnog iskustva na traženim poslovima.

Dugogodišnji prvi čovjek TZ Splitsko-dalmatinske županije, Joško Stella, također je oštro komentirao:

- Zahtijevanje samo jedne godine radnog iskustva na poslovima u turizmu za direktore lokalnih TZ-a sa manje od milijun noćenja je u potpunosti neprofesionalno i dovodi do nedovoljne stručnosti kadra. Izmijene dosadašnjeg uvjeta o prethodno potrebnom stažu na rukovodećim ili upravljačkim poslovima u turizmu s godinama radnog iskustva na poslovima koji odgovaraju stupnju stečene spreme, a bez naznake o kojoj vrsti studija je riječ, smatramo u potpunosti neprihvatljivim i diskriminirajućim za struku. Žalosno je što navedenim prijedlogom struka ponovno postaje nevažna, čime se dovodi u pitanje opravdanost školovanja, ulaganje u vlastito obrazovanje te vrednovanje rada i postignuća. Podjednako tome, traže se znanja samo jednog stranog jezika praktički za gotovo sve razine, što nije svojstveno radu u turizmu. Uz dužno poštovanje prema svim drugim strukama, u potpunosti je neprihvatljivo da se rukovodećim funkcijama u turizmu bave ljudi koji za to nemaju odgovarajuća znanja, vještine i iskustva, pa bi se tako umjesto stručnih ljudi po obrazovanju i iskustvu, ovim prijedlogom ponovno otvorila mogućnost da turističke zajednice vode ljudi koji uopće ne bi znali što bi trebalo raditi, a da ne govorimo o tome da bi trebali imati iskustva u brendiranju, marketingu, promociji i sl. Navedenim prijedlogom većina zaposlenih na svim razinama sustava praktički postaje prekvalificirana jer su njihova znanja, obrazovanje i vještine koje posjeduju, znatno ispred traženih propisanih uvjeta ovim prijedlogom. Navedenim prijedlogom Pravilnika zakonodavac smatra da za zaposlene u turističkim zajednicama nisu potrebne visoke kvalifikacije i stručnost, čime se degradira cjelokupna struka, a posebice gledajući trenutačno zaposlene na svim razinama sustava. Tražimo i predlažemo da uvjeti u Pravilniku za direktore i rukovodeće funkcije budu isti kao i do sada, u smislu posjedovanja radnog iskustva na poslovima s područja turizma, za koje je kao uvjet propisan odgovarajući studij. Degradiranje potrebnog i odgovarajućeg posjedovanja radnog iskustva na poslovima u turizmu dugoročno gledajući destabiliziralo bi pozitivan turistički razvoj u Hrvatskoj te onemogućilo njegov kvalitetan razvoj u budućnosti – istaknuli su u TZ Splitsko-dalmatinske županije.  

Prema komentarima na e-savjetovanju može se zaključiti da su do sada svoje prijedloge većinom dale turističke zajednice na obali, izuzev TZ Grada Zagreba i TZ Četiri rijeke, neovisno o tome jesu li male ili velike, lokalne ili regionalne.

Kada struka traži da se ljestvica podigne, znači da se u profesionalizaciji sustava TZ-a otišlo korak unatrag i da još uvijek služi, pogotovo u manjim sredinama, za uhljebljivanje stranački podobnih. Jer u malim zajednicama, nakon načelnika ili gradonačelnika (koji su i dalje neargumentirano ujedno i predsjednici lokalnih TZ-ova), direktor TZ-a je druga osoba na nekoj ljestvici moći. Da u Pravilniku stoji kriterij da kandidat mora biti član HDZ-a, Pravilnik bi barem iskrenije naznačio kakve su kvalifikacije potrebne da se uđe u sustav. Ovako vrijeđa ljude iz sustava koji dobro rade i ozbiljno shvaćaju svoj posao, a stigmatizirani su upravo radi ovakvih poteza zakonodavca.

19. studeni 2024 12:06