Namjera je predloženih izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku da se znatno ubrzaju sudski postupci. No da bi to bilo ostvarivo, osim što se trebaju propisati rokovi za suce, potrebno je napraviti još mnogo dodatnih koraka, primjerice sasvim napustiti papirnatu formu sudskih spisa i uvesti integralni elektronički spis. Toga, međutim, nema još ni u projekcijama daljnjih pravosudnih reformi
Sudeći prema Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku (ZPP), za koji će javna rasprava trajati do pretkraj veljače, ubrzanje sudskih postupaka morat će pričekati još barem nekoliko godina. Napravljeni su koraci naprijed, ali to ni izdaleka nije ono što bi trebalo biti.
Najveća je novost uvođenje tonskog snimanja, koje je do sada bilo iznimno i u praksi se redovito rijetko primjenjivalo. U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da prijepis tonske snimke s ročišta više neće biti obvezatan, a zapisnici će se voditi samo o najvažnijim radnjama provedenima na ročištu, što će skratiti njegovo trajanje i povećati transparentnost rada sudova.
To je, primjećuje profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Alan Uzelac, tek korak naprijed prema integralnome digitalnom spisu, no da bi se postupci ubrzali, potrebni su dodatni koraci. Uzelac, koji je bio i član Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga izmjena i dopuna, napominje da je i 'dalje u Zakonu zadržana stara forma papirnatoga sudskog spisa, kojemu je tonska ili videosnimka rasprave samo poseban prilog'.
– U budućnosti valja očekivati da se papirnata forma sudskih spisa sasvim napusti i da se u obliku integralnog elektroničkog spisa vode ne samo dijelovi zapisnika nego i cijeli protokol o sadržaju radnji stranaka i suda. Nažalost, o tome u ovim promjenama, pa čak i u projekcijama pravosudnih reformi za idućih pet-šest godina, još nema ni riječi – kaže Uzelac.
Dugotrajne pripreme
I predsjednik Građanskog odjela Vrhovnoga suda RH Damir Kontrec pohvaljuje promjene usmjerene prema digitalizaciji, ali upozorava na to da uvođenje tonskog snimanja rasprava u parničnom postupku zahtijeva velika novčana ulaganja na svim sudskim razinama, pogotovo zato što i strankama treba omogućiti njihovu upotrebu.
– Uvođenje takve novine zahtijeva dugotrajnu pripremu, pripremu odvjetnika, državnog odvjetništva, ali i stranaka, zato, sasvim sigurno, neće uskoro pokazati rezultate – kaže Kontrec, koji je i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca.
Zbog tehničkih dostignuća domaćih sudova skeptičan je i Stjepan Lović iz Odvjetničkog društva Grubišić & Lović & Lalić. To misli i o dopunama o ročištu na daljinu, što, doduše, nije novost jer se ono spominje i u izmjenama i dopunama ZPP-a s početka 2019. No da nije bilo korone, vjerojatno se ne bi primjenjivalo ni u ono malo slučajeva. Ipak, Lović kao sjajan primjer koji strši u odnosu na druge ističe Trgovački sud u Pazinu na kojem to u praksi odlično funkcionira te napominje da su i neki drugi trgovački sudovi iskoristili tu mogućnost. Tako stranke dobivaju na vremenu, manji su troškovi, a mogu sudjelovati u raspravama i ako, primjerice, imaju koronu.
Međutim, umjesto da izmjenama i dopunama ZPP-a Ministarstvo unaprijedi postupak ročišta na daljinu uveden prije tri godine (što je, valjda, cilj izmjena i dopuna), čini se da su u njemu stvar zakomplicirali. Prije svega, ročišta su se nakon prestanka lockdowna prorijedila, a stekao se i dojam da takvu praksu, ako ništa drugo, nisu ohrabrivali iz Ministarstva (unatoč tome što ga je ono uglavilo u izmjene ZPP-a 2019.). Osim toga, kaže Uzelac, iako su se za dosadašnja ročišta na daljinu upotrebljavale razne komercijalne platforme, poput Webexa ili Meeta, a većih problema s osiguranjem kvalitetne i sigurne veze u praksi nije bilo, upravo tu s novinama u ZPP-u nastaju komplikacije.
– Sada se predlaže da se ročišta na daljinu provode na 'odgovarajućoj tehnološkoj platformi' i na temelju posebnog pravilnika koje će tek u budućnosti donijeti ministar pravosuđa. Bojim se da bi do donošenja takva pravilnika moglo proći, kao i prošli put u sličnim uvjetima, i više godina. Ako se pak bude inzistiralo na specijaliziranom elektroničkom sustavu za ročišta na daljinu koji bi tek trebalo izraditi, te bi promjene mogle značiti velik korak unatrag jer bi održavanje ročišta na daljinu, koja su danas u Europi nezaobilazan tehnološki standard, u Hrvatskoj otežalo ili sasvim onemogućilo na dulje vrijeme – smatra Uzelac.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.