Pauza u poreznoj reformi, odnosno nastavku poreznog rasterećenja, napravljena je zbog aktualnih globalnih izazova poreznog sustava kao što su pandemija, globalno oporezivanje i inflacija, istaknuo je ministar financija i potpredsjednik Vlade RH Zdravko Marić na petoj poreznoj konferenciji u organizaciji Deloittea Hrvatska i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
U pet krugova porezne reforme od 2016. do 2020. (u kojima je statički porezno rasterećenje bilo veće od 10 milijardi kuna) ciljevi su bili socijalno pravedniji porezni sustav, jeftinija i jednostavnija porezna administracija te stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav uz veću pravnu sigurnost za porezne obveznike.
Nove direktive na području PDV-a uključuju pojednostavljenje pravila za prekograničnu trgovinu, smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja za male porezne obveznike, izmjene stopa PDV-a i digitalizaciju. Također, poseban je naglasak na učinkovitosti provedbe mjera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Paket mjera na kojemu rade, a koji se također odnosi na ublažavanje efekta rasta cijena energenata, rekao je Marić, bit će predstavljen u idućim danima i tjednima.
Tijekom panel-rasprava na konferenciji istaknuto je da je porezni tretman rada i dalje dosta visok, pretežno kroz socijalne doprinose. U tom segmentu treba pronalaziti daljnja rješenja u poreznom rasterećenju rada da bi bili konkurentniji u zadržavanju ljudskog kapitala u Hrvatskoj.
Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke te bivša ministrica financija, rekla je da su se u 25 godina od stvaranja suvremenog poreznog sustava postigli dobri rezultati, no da su 'ekonomisti izgubili bitku na međunarodnoj razini u pogledu efikasnosti poreznog sustava i u pogledu primjene teorijskih postulata u zakonodavnim rješenjima’.
– U našem konkretnom slučaju važno je vidjeti kako porezni sustav iskoristiti za jačanje konkurentnosti, što nas dovodi do pitanja oporezivanja rada i kapitala te kako s aspekta države osigurati onaj temeljni cilj oporezivanja, a to je punjenje proračuna – rekla je Dalić.
S poduzetničkog stajališta, naravno, porez treba biti niži, kazala je Dalić, ali je i napomenula da to nije jedini mehanizam na temelju kojega se donose poslovne odluke.
Fabris Peruško, glavni i izvršni direktor Fortenova grupe, istaknuo je da imamo globalno pomanjkanje radne snage i živimo u državi koja je u zadnjih deset godina izgubila deset posto stanovništva.
– Mislim da se moramo fokusirati na to na koji način porezna politika može diktirati okretanje tog trenda, da kompenziramo i taj nedostatak radne snage. Prije svega bih se tu fokusirao na oporezivanje dohotka. Na dohotku bi definitivno bilo potrebno, posebno zbog inflacije i zbog uvođenja eura, konkurentno dignuti dio neoporezivog osobnog dohotka i smanjiti porezno opterećenje na visoko obrazovnu radnu snagu, jer ćemo tako postati atraktivni za otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj – napomenuo je Peruško, ali i naglasio da nas to dovodi do ključnog dugogodišnjeg problema, a to je reforma lokalne uprave.
Rasterećenje rada može omogućiti i – ono od čega također bježimo – agresivnije oporezivanje privatnog smještaja, dodao je Peruško, a treći segment smanjenja doprinosa vidi u zdravstvu. Oporezivanje kapitala – opcijsko dioničarstvo stvarat će nove prilike za brzorastuće firme da na taj (bolji) način oplemenimo i kompenziramo ljude za njihov rast, a Peruško kaže da tu Hrvatska ima priliku biti u vrhu Europe. No, smatra da je depopulacija problem broj jedan kojime se Vlada mora baviti, a objasnio je i zašto.
– Najveći fokus mora biti na tome kako minimizirati teret na pojedinca kroz poreze na dohodak i kroz mogućnost njegove zarade od kapitala. Nema rasta BDP-a bez rasta populacije. Produktivnost nam može rasti koliko god hoćemo, ali ako nam populacija pada jedan posto godišnje, taj jedan posto nećemo nikad nadoknaditi – rekao je Peruško.
Stjepan Orešković, znanstvenik i poduzetnik te suvlasnik M Plus grupe, istaknuo je da ‘nije važno samo kako efikasno i koliko konkurentno prikupljate poreze, nego je i još važnije kako ih alocirate i kako to utječe na raspored društvene moći’.
– Promjene su odlične, ozbiljne i efikasnost poreznih politika i poreznog sustava je sigurno doživjela velike pomake, ali nažalost u nekim sektorima klizimo u potpuno suprotnom smjeru i onda nema porezne politike koja će biti toliko stimulativna da će moći pokriti slabosti drugih sustava – rekao je Orešković navodeći kao primjer zdravstveni i pravosudni sustav.
Sa stajališta znanstvenika osvrnuo se i na probleme u zdravstvenom sustavu. Zaključio da je ‘povećanje poreza na cijenu cigareta apsolutno najefikasnija mjera’ te da 'sada imamo promijenjene okolnosti i to bismo mogli napraviti'.
Stipe Župan, državni tajnik u Ministarstvu financija, naveo je promjene u poreznom sustavu kojima su vidljivo rasteretili građane, istaknuvši porez na dohodak i porez na dobit.
Natko Sertić, partner u Odjelu poreznog i pravnog savjetovanja zadužen za Central Europe South regiju u Deloitteu, naveo je da su efikasnost, automatizacija te pravna i porezna sigurnost poreznih obveznika ključne stvari na kojima treba raditi u sljedećim godinama.