Kandidatima za gradonačelnika Zagreba, postavili smo pet istih pitanja, koji se odnose na gospodarski dio programa za Zagreb, a odgovore na njih donosimo u nastavku teksta. Ove odgovore dala je Vesna Škare-Ožbolt, nezavisnka kandidatkinja.
Kako bi ste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb?
- Gospodarski plan Zagreba koji nudim temelji se na poticanju konkurentske i inovativne ekonomije. Razvoj gospodarstva temeljiti ću na tri glavna stupa: znanju, inovacijama i kvalitetnoj ponudi. Jer, nema razvoja, ako nema znanja. Zagreb je višestoljetni sveučilišni grad koji privlači učenike i studente iz cijele Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Grad Zagreb treba pomoći u harmonizaciji obrazovnih institucija i tržišta rada, kako bi oni najbolji ostali ovdje i primjenili naučeno. Današnja ekonomija, ako želi biti konkurentna, mora slijediti istraživanje i razvoj (research and development-R&D) te inovacije koje su ključni čimbenik gospodarskog rasta. Da bi se to ostvarilo podupirat ću otvaranje start-up-ova i poduzetničkih hubova, gdje će se moći pokrenuti i unaprjeđivati poduzetničke ideje. Treći stup, kvalitetna ponuda, temelji se na razvoju poticajnog poduzetničkog okruženja, naročito ulaganju malih i srednjih tvrtki koje vidim kao glavne pokretače gospodarstva Zagreba.
Što smatrate prioritetnim poslom?
- Obnova je prioritetan posao i prva stvar koju ću rješavati kad postanem gradonačelnica. Međutim, da bi se obnova uspješno provela, ali i sve ostale politike Grada Zagreba, potreban je dobar tim ljudi koji će voditi Grad. Zato ću imati pomalo nezahvalan zadatak istovremeno provoditi obnovu grada od prvog dana kad postanem gradonačelnica i preslagujući gradsku upravu, ostavljajući kvalitetne kadrove koje treba nadopuniti sa stručnim mladim ljudima, koji nisu bili aktivni u politici, a s kojima dijelim viziju i koji će svojim znanjem pokrenuti grad. Sastavit ću tim zasnovan na sinergiji iskustva kvalitetnih kadrova u sadašnjem vodstvu Grada i mladih, energičnih i sposobnih ljudi, budućih lidera Zagreba i Hrvatske. Donošenje novog GUP-a važan je korak ka privlačenju inevesticija u grad.
Kada je riječ o obnovi, na koji način bi ste je proveli?
- Već dugo vremena pratim obnovu Zagreba i to mi bio glavni motiv za kandidaturu. Obilazila sam ljude koji su pogođeni potresom i uvidjela da ih većina nema dovoljno novca za obnovu, zato sam predložila da se država i Grad organiziraju i osiguraju građanima povoljne kredite uz kamatu od jedan do dva posto, kako bi ljudi mogli obnoviti svoje kuće i zgrade. Već sam ranije govorila da je potrebno sastaviti gradski zavod za obnovu od potresa, sa stručnjacima različitih zvanja, kako bi se donijela strategija obnove. Da sam bila gradonačelnica u vrijeme potresa, ne bih čekala državu, nego bih se odmah sastala s predstavnicima banaka i razgovarala s njima o kreditiranju građana, čije su nekretnine oštećene. Zajedno sa svojim timom, napravila sam nekoliko analiza o obnovi i uvidjeli smo da je u prvoj godini nakon potresa, nužno obnoviti oštećenja da budu u stanju prije te katastrofe. Nakon toga bi išla daljnja rekonstrukcija i promjena vizure gradova. To Grad Zagreb nije uspio učiniti u skoro godinu dana nakon potresa.
Smatrate li da je prirez preveliko opterećenje za poduzetnike i planirate li ga smanjiti kako bi ste rasteretili gospodarstvenike prevelikih davanja? Bi li tada gradski proračun bio nedostatan za sve projekte ili bi ste novac namirili iz nekih drugih izvora?
- Cilj je smanjiti prireze koji su stvarno najviši u zemlji. Međutim, to nije nešto što se može preko noći napraviti. Nakon što se riješi misterij koliko Grad Zagreb ima sredstva u blagajni ili točnije rečeno, koliko nema, treba racionalizirati gradsku upravu, složiti učinkovit tim ljudi, što će dovesti do ušteda i omogućiti smanjenje prireza. Uz to nužno je povećati financiranja projekata iz fondova Europske unije, što se u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj, ne radi dovoljno, te će se tako djelomično rasteretiti proračun, što će omogućiti rasterećenje gospodarstvenika.
Mnogi su europski gradovi uveli oštre sankcije za grafitere kako bi sačuvali gradske fasade od uništavanja. Koji je vaš stav o tome?
- Da, za vandale su kazne jedino rješenje i snošenje troška obnove takvih uništenih fasada. U stvari postoje vandali i grafiteri. Imamo i nekoliko zanimljivih rješenja o kojima trenutačno raspravljamo. Jedan od njih je pretvaranje problema u rješenje – odnosno da se stvori partnerstvo ili savezništvo s grafiterima uz osnivanje udruge grafitera pri Gradu, s kojima ćemo zajedno uređivati Zagreb i koji će pozivati sve ljubitelje ove vrste umjetnosti da im se pridruže i da ne samo nastave crtati, nego pomognu urediti uništene gradske fasade. Grad bi im odredio i omogućio određene površine za grafitiranje, a u planu je brainstorming o mogućem izgradnji parka sa zidovima na kojem će grafiteri moći ispunjavati svoje umjetničke porive. Za vandale koji uređene fasade uništavaju sprejevima nemam razumijevanja, za takve nužne su kazne i snošenje troškova novog uređenja uništenih fasada.