Kandidatima za gradonačelnika Zagreba, postavili smo pet istih pitanja, koja se odnose na gospodarski dio programa za Zagreb, a odgovore na njih donosimo u nastavku teksta. Ove odgovore dao je Davor Nađi, kandidat stranke Fokus.
Kako bi ste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb?
- Moj gospodarski plan za Zagreb je porezno rasterećenje rada, malih poduzetnika i investicija. Dakle, govorim o ukidanju prireza, smanjenju komunalne naknade za male poduzetnike te oslobođenju komunalnog doprinosa za određene vrste investicija koje se temelje na znanju i koja će otvoriti radna mjesta koja će teško zamijeniti automatizacija u budućnosti. To će biti praćeno stabilnim lokalnim poreznim sustavom, brzim izdavanjem građevinskih dozvola, pro biznis prostornim planovima i adekvatnom infrastrukturom. Privatizacijom poduzeća koja su nelojalna konkurencija privatnom sektoru ću potaknuti tržišno natjecanje. Na taj način ću Zagreb pretvoriti u zelenu biznis oazu ovog dijela Europe i gospodarskog lidera kao što bi trebao i biti. Jedino takav pristup garantira rast zaposlenosti i plaća.
Što smatrate prioritetnim poslom?
- Prioritetnim poslom smatram financijsku stabilizaciju grada zbog čega je nužno smanjiti rashodovnu stranu kroz restrukturiranje, smanjenje broja zaposlenih i optimizaciju procesa uz paralelno stvaranje pozitivne investicijske klime kako bi se stvarala nova vrijednost i bolje punio proračun. Istovremeno se Grad mora žurno početi baviti stvarima poput obnove nakon potresa, uređenjem sustava gospodarenja otpadom, prometom i drugim investicijskim projektima, a snažna racionalizacija rashodovne strane je jedini način da se osiguraju potrebna sredstava za te projekte. EU fondovi su tu svakako dobro došla nadopuna. Transparentna javna nabava bi svim poduzećima dala priliku da ravnopravno sudjeluju na javnim natječajima grada čime bi se postigle povoljnije cijene za porezne obveznike, a zdrava poduzeća bi imala bolje prilike za rast prihoda.
Kada je riječ o obnovi, na koji način bi ste je proveli?
- Obnova je nažalost u nadležnosti države stoga Grad tu ne može puno napraviti. Ono što Grad može je pomoći u ubrzanju procesa rješavanja imovinsko-pravnih sporova, problema konzervatora, prikupljanja dokumentacije i slično, te naravno osigurati svoju financijsku komponentu financiranja obnove. Kada govorimo o nekretninama u vlasništvu grada, tu svakako treba hitno obnoviti škole i bolnice, a to je nešto što grad može i mora napraviti.No ako se uzdignemo na razinu države, potrebno je promijeniti Zakon o obnovi jer je očito da se po postojećem zakonu obnova ne događa niti godinu dana od potresa. Novi zakon bi trebao imati za cilj da novac što prije dođe do vlasnika nekretnina kako bi obnova što prije krenula. Pritom bi se naglasak stavio na beskamatne kredite HBOR-a, a dok bi obnova bila u tijeku, radila bi se provjera kreditne sposobnosti i utvrđivalo tko je sposoban otplaćivati, a tko je presiromašan pa da mu se oprosti dio ili cijeli iznos. Vlasnik nekretnine u centru Zagreba sigurno nije siromašna osoba.
Smatrate li da je prirez preveliko opterećenje za poduzetnike i planirate li ga smanjiti kako bi ste rasteretili gospodarstvenike prevelikih davanja? Bi li tada gradski proračun bio nedostatan za sve projekte ili bi ste novac namirili iz nekih drugih izvora?
- Jedini sam kandidat koji sam jasno rekao da ću u potpunosti ukinuti prirez. Nedostatak prihoda od prireza koji je planiran na razini 833 milijuna kuna ću nadoknaditi snažnim uštedama koje sam već ranije objavio u iznosu od 3,2 milijarde kuna. Uštede ću provesti kroz smanjenje broja zaposlenih u Gradu Zagrebu za minimalno četiri tisuće, a od 650 milijuna kuna ušteđenih na taj način, 150 milijuna kuna bih vratio najboljim zaposlenicima kroz nagrade. Također bih uštedio milijardu kuna na materijalnim rashodima koji su se udvostručili od 2011. godine - s dvije milijarde na 3,7 milijardi kuna - a znatne uštede bih proveo i kroz smanjen subvencija gradskim poduzećima te socijalnih programa, koji su, uzgred budi rečeno, utrostručeni od 2011. godine sa svrhom kupovine glasova. Povećat ću i korištenje EU fondova, tako da građani neće niti u jednom segmentu osjetiti na kvaliteti usluge da prireza više nema. Dodatne prihode ću namaknuti i privatizacijom gradskih poduzeća koja su nelojalna konkurencija privatnom sektoru poput Zagrebplakata i Zagrebačke stanogradnje. S druge strane, obitelji s jednim djetetom i dvije prosječne zagrebačke plaće će zbog ukidanja prireza ostati oko 3800 kuna godišnje.
Mnogi su europski gradovi uveli oštre sankcije za grafitere kako bi sačuvali gradske fasade od uništavanja. Koji je vaš stav o tome?
- Treba napraviti jasnu distinkciju između šaranja i uvredljivih natpisa od ulične kulture i umjetnosti. U svim europskim metropolama možete naći ulične murale i grafite, a i Zagreb ima odličnih primjera brojnih murala posvećenih Dinamu do zida u Branimirovoj ulici koji je nastao 1987. godine za vrijeme Univerzijade. 153 metra zida obojali su tada brojni umjetnici i to je bio sjajan primjer ulične umjetnosti. U Zagrebu je čak nastao i Muzej ulične umjetnosti koji je promicao shvaćanje grafita kao aspekta umjetnosti izvan galerija i muzeja. Osobno smatram da grafitima i muralima treba osloboditi prostor u Zagrebu i da se to treba dogoditi u dijalogu i suradnji s umjetnicima.