Premijer Andrej Plenković najavio je u srijedu u Hrvatskom saboru da će od siječnja minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3400 na 3 750 kuna, odnosno na 500 eura neto.
Vlada će odluku o tome donijeti u četvrtak, najavio je premijer podnoseći Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, koje je dužan podnijeti jednom godišnje, na početku redovnog jesenskog zasjedanja.
Naglasio je kako tim značajnim povećanjem od 10,3 posto za 51.000 zaposlenih Vlada minimalnu plaću prvi put podiže iznad 50 posto prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće.
Prije pet godina, podsjetio je, minimalna je plaća iznosila 38 posto od prosječne.
Premijer se pohvalio i kako nam je broj zaposlenih veći za 51.000 nego lani i dosegao je 1,6 milijuna zaposlenih, što je dosad najveći broj u kolovozu iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti.
Stopa nezaposlenosti, koja je prije pet godina bila na 13,3 posto, pala je u kolovozu na 7,3 posto, rekao je i objasnio kako je to rezultat mjera aktivne politike zapošljavanja u koju je u pet godina uloženo oko 5,5 milijarde kuna, čime je obuhvaćeno 165.000 osoba.
Cijena plina neće se mijenjati do 1. travnja
Premijer je ponovio kako će cijena plina ostati nepromijenjena do 1. travnja, a kad je riječ o cijeni naftnih derivata, uz poduzete, po potrebi će se poduzeti i druge mjere.
- Pravodobno smo reagirali i stabilizirali cijenu naftnih derivata na 30 dana na 11 odnosno 11,10 kuna, a po potrebi ćemo poduzeti i druge mjere - rekao je premijer u Saboru kojemu je podnio Godišnje izvješće o radu Vlade.
Potvrdio je da su u Hrvatskoj, za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, cijene plina stabilne i tako će ostati do 1. travnja.
Cijena struje kod nas je jedna je od najnižih među 33 europske zemlje, a njena stabilnost plod je našeg kvalitetnog energetskog miksa, kazao je premijer i istaknuo kako u borbi protiv klimatskih promjena, uz obnovljive izvore energije, važnu ulogu ima i nuklearna energija.
Hrvatska, koja je suvlasnik 50 posto Nuklearne elektrane (NE) Krško iz koje dobiva 16 posto svoje električne energije, stoga se nedavno – zajedno s još devet članica Europske unije – založila da se nuklearna energija prepozna na razini Unije kao niskougljična energija koja je nezaobilazna za djelotvorno smanjenje stakleničkih plinova, rekao je Plenković.