Iz prigodnog intervjua premijera Andreja Plenkovića koji je dao HRT-u u povodu tridesete obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske najviše pozornosti izazvala je dionica o 'salama-taktici' demontaže države, odnosno jedne po jedne institucije. Ostavimo ovaj put po strani retoriku, naslijeđenu od oca koji se na sličan način obračunavao sa svim kritičarima sinova lika i djela. Zanimljivija su ovdje tri ključna elementa 'za izgradnju uspješnog društva'. Prema Plenkoviću, to su izgradnja države, uzajamno povjerenje između građana i institucija te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka. Poduzetnički duh?
Kad se vratimo tridesetak godina unatrag, poduzetništvo je došlo u prvi plan prelaskom iz socijalizma u kapitalizam. Privatne tvrtke osnivale su se kao na tekućoj vrpci. Možda u to doba Tuđman nije izgovorio rečenicu koja je ušla u urbanu legendu, prema kojoj 'Hrvatskom treba vladati sto (ili dvjesto) bogatih obitelji'. No poduzetnička klika bliska vlasti iskoristila je priliku i u sjeni rata, u pretvorbi i privatizaciji, stekla golem početni kapital. I tu se hrvatski 'poduzetnički duh' počeo raslojavati na klasične privatnike, koji se bore na tržištu, i državne miljenike, koji dobivaju najlukrativnije poslove. Velikim dijelom zbog ovih drugih svi poduzetnici došli su na loš glas.
U međuvremenu se politika nije previše bavila poduzetništvom, osim postavljanjem temeljnih kamena i rezanjem vrpci u novim pogonima, posebno u predizbornim kampanjama. A posljednjih se godina političari i poduzetnici sve češće 'druže' u crnim kronikama, kao sudionici korupcijskih mreža, katkad i u Remetincu.
Putem se izgubio 'poduzetnički duh'. A što je to zapravo? Američki portal za zapošljavanje Monster navodi devet osobina koje razlikuju poduzetnika od običnog radnika: motivacija, kreativnost, umijeće uvjeravanja, vizija, svestranost, spremnost na rizik, prilagodljivost, odlučnost i spremnost na suradnju. Kako s tim osobinama stojimo u maloj Hrvatskoj? Loše. I aktualno je istraživanje Global Entrepreneurship Monitor (GEM) potvrdilo da je Hrvatska i dalje u europskom vrhu po velikom udjelu novih poduzetnika koji pokreću poslovne pothvate iz nužde, a ne zbog uočene prilike.
– Kod nas ljudi ulaze u poduzetnički pothvat iz nužde. Oni imaju kraći vremenski horizont, poduzetništvo im je privremeno rješenje te ne razmišljaju o inovativnosti i konkuretnosti, već o preživljavanju – reći će voditeljica istraživačkog tima prof. dr. Slavica Singer.
Eto, to je taj Plenkovićev poduzetnički duh. Nije pušten iz Aladinove svjetiljke, nego iz nužde. I u toj kategoriji Hrvatska nije ništa bolja od druga dva premijerova uporišta: izgradnje države (čije se institucije raspadaju) i uzajamnog povjerenja između građana i institucija (ne zna se tko komu manje vjeruje).