Hrvatska

Po udjelu sive ekonomije Hrvatska je druga najlošija država u Europi

Udio sive ekonomije u hrvatskoj iznosi 28 posto BDP-a, odnosno 13 milijardi eura – istaknula je na današnjoj prezentaciji kompanije Visa Europe Gorana Perišić Kranjčec, menadžerica te tvrtke za Hrvatsku.

Istraživanje koje su proveli Visa Europe i A.T. Kearney ukazuje na veličinu sive ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na BDP, ona je 2008. godine iznosila 29,6 posto, izbijanjem svjetske financijske krize 2009. godine porasla je na 30,1 posto, a od tada bilježi postojani, no vrlo blagi pad. Tako je 2010. godine pala na 29,8 posto, godinu kasnije na 29,5 posto, a 2012. na 29 posto – pojasnila je Perišić Kranjec, dodavši kako je fiskalizacija vrlo vjerojatno imala pozitivan utjecaj na smanjenje sive ekonomije.

Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i ugostiteljstvu najviše doprinose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj i stavljaju nas u društvo država država poput Rumunjske, Litve i Letonije.

Ukupan volumen sive ekonomije u Europi procjenjuje se na 18,5 posto, odnosno nešto više od 2 milijarde eura, od čega dvije trećine otpada na neprijavljeni rad, a jedna trećina na neizdavanje računa.

Domen Zadravec iz A.T. Kearneya objasnio je kako je siva ekonomija u apsolutnim iznosima najzastupljenija u velikim gospodarstvima poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske, dok je po postotnom udjelu u BDP-u najviša u zemljama istočne Europe.

Istraživanje je provedeno u 31 državi, a lošije rezultate od Hrvatske, sa čak 31 posto gospodarstva u sivoj zoni imala je samo Bugarska.

Catalin Cretu, Visa Europe subregionalni manager za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju je naglasio kako je većina aktivnosti u sivoj ekonomiji bazirana na gotovini, koja je zapravo nesiguran i skup instrument plaćanja.

Reguliranje sive ekonomije lakše je uz smanjenje upotrebe gotovine te provođenja mjera kojima će se banke moći aktivnije uključiti u cijeli proces. Ovo istraživanje pokazuje da je povećanje elektroničkih plaćanja od deset posto tijekom četiri uzastopne godine povezano sa smanjenjem sive ekonomije četiri-šest posto – izjavio je Cretu, a njegove tvrdnje potvrđuje i istraživanje koje otkriva da postoji jasna korelacija između plaćanja elektronskim putem i pada sive ekonomije.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju