Hrvatska
StoryEditor

Podobnik o Strategiji 2030: Ne bude li radikalnih reformi, ostat ćemo tu gdje jesmo - fenjer EU-a

17. Studeni 2020.

Željko Perić, direktor i suvlasnik konzultantske tvrtke Capera, rekao je da su ciljevi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. pogođeni i da mu se sviđa to što su kvantificirani. Doduše, ogradio se time da je letimično pregledao nacrt tog dokumenta koji je predstavio premijer Andrej Plenković, ali je dodao da je potrebno napraviti još i plan aktivnosti, želimo li da Strategija bude potpuna.

- Nadam se da će to biti učinjeno u sljedećoj fazi. Također, da ne bi završila u ladici, potrebno je napraviti i međuciljeve, odnosno 'prolazna vremena'. Želimo li, primjerice dostići 65 posto EU prosjeka BDP-a u 2030., koliko bismo postotaka trebali ostvariti u npr. 2024,. i 2028., tako da se može mjeriti i učinak u mandatima pojedinih vlada. Isto tako, da se, u slučaju promjene vlasti ne bi ova strategija bacila, a radilo nešto novo, bilo bi jako dobro kada bi u finiširanju i usuglašavanju strategije sudjelovali stručnjaci o čijem bi se izboru usuglasile sve značajnije stranke, tako da onda imamo dokument koji je 'naš', a ne djelo koje će uvijek prisvajati jedna stranka jer će to sigurno rezultirati njegovim zanemarivanjem u slučaju promjene vlasti. Uvjet za uspjeh planova leži u sposobnosti lidera da pridobiju sve potrebne strane da dožive proizvod kao svoj, a to će se dogoditi ako sudjeluju u njegovom stvaranju – kaže Perić.

Da Strategiji nedostaje 'hodogram' upozorava i profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Boris Podobnik koji ističe da je riječ o skupu lijepih želja. Boji se da će na tome i ostati na što nas upućuje to što nema prijedloga kako bi se ti ciljevi realizirali. Ne postoji želja kod aktualne vlade, kao što nije postojala ni kod prošlih, da se ide u radikalne strukturne promjene, iako o tome godinama samo pričaju.

- Švicarska je bogata jer je dobro posložena zemlja, zemlja u kojoj se cijeni znanje, a ne stranačka pripadnost. Naime, naši političari misle da se može imati organizaciju društva sličnu kao što je u Srbiji ili Albaniji, a da opet možete imati standard kao Švicarska. Ne, to nije moguće jer bogatstvo zemlje, odnosno njen BDP,  je samo output koji proizilazi iz načina na koji je organizirano društvo. Dakle da bismo realizirali ciljeve iz Strategije nužne su radikalne promjene, reforme, jer mi smo po efikasnosti miljama od prosjeka EU-a. Ne bude li pak radikalnih reformi, ostat ćemo tu gdje jesmo, fenjer EU-a zajedno s Bugarima dok nas i oni ne preteknu. Usput, nije bitno samo provoditi reforme, bitno je provoditi više reformi od naših konkurenata jer samo to je preduvjet da ćemo druge i prestići, što Vlada mudro i predlaže. Naime neće drugi stajati na mjestu i čekati da ih mi preteknemo. Toliko fini nisu jer oni su nas nedavno pretekli i žele da tako i ostane. Dakle, Strategija ne govori koje reforme će Vlada provoditi, koliko će reducirati državni aparat, koliko će ukinuti raznih nepotrebnih komora i agencija, koliko će smanjiti parafiskalnih poreza, a to su sve preduvjeti da se maknemo sa začelja EU - kaže Podobnik.

I profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma dr.sc. Marinko Škare misli da je glavni problem Strategije nedostatak bilo kojih parametara i indikatora uspješnosti.

- Kroz medije se stvara slika da Strategija i ne treba sadržavati parametre i indikatore uspješnosti već samo dati viziju, sliku Hrvatske 2030. Naravno, oni koji znaju što su strateški dokumenti i koje elemente Strategija mora sadržavati znaju da je to tek spin. U postojećem obliku Strategija nema vrijednost ni važnost osim kao katalog predviđenih investicijskih projekata do 2030. Uvijek se vraćamo na istu priču, a ta je da ako ne možete napraviti glavni razvojni dokument u državi onako kako on, po definiciji, mora izgledati i što mora sadržavati, ako to ne možete niti napisati, kolika je vjerojatnost da će te to onda ostvariti? Očito je da će se 2030. u Hrvatskoj opet pisati o izgubljenom desetljeću razvoja - zaključio je Škare.

28. svibanj 2022 04:32