Sad najvažnije pitanje postaje hoće li i kako Hrvatska uspjeti potrošiti 6,3 milijarde eura, koliko nam je na raspolaganju iz anticovid-plana ‘EU sljedeće generacije‘. Predujam od 810 milijuna eura očekuje se prije krajnjeg roka, koji je potkraj prosinca. Pretpostavlja se da će taj novac u cijelosti otići javnom sektoru
Ursula von der Leyen prošlog je tjedna u Zagreb donijela odobrenje Europske komisije hrvatskom nacionalnom planu za oporavak i otpornost (NPOO), diplomatski komplimentirala domaćinu Andreju Plenkoviću da je dokument 'sjajan i ambiciozan', pogledala Katedralu i otišla na izlet kod najpoznatijega korisnika tih europskih sredstava Mate Rimca u Svetu Nedelju. Tako je parada završila, i vrijeme je da se privede kraju i rasprava o tome je li javni sektor dobio previše, odnosno privatni premalo.
Sad postaje najvažnije pitanje hoćemo li i kako uspjeti potrošiti tih 12 posto BDP-a, odnosno 6,3 milijarde eura, koliko nam je na raspolaganju iz anticovid-plana 'EU sljedeće generacije'. Doduše, predstoji još formalna potvrda u Vijeću EU, koja se očekuje prije ljetnog odmora, dakle do kraja ovog mjeseca. Tu se ne očekuju problemi, s obzirom na to da je dokument ispeglan i usuglašen s briselskim eurokratima do zadnjeg detalja. Upravo je zato konačna verzija doživjela neke preinake u odnosu na dokument koji je Vlada poslala Komisiji 29. travnja. Jedna od ključnih promjena je izbacivanje mjere 'Poticanje internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva kroz jačanje garantnog fonda osiguranja izvoza i aktivnosti izvozno kreditnog financiranja'. Navodno su hrvatski pregovarači upozoreni da bi zbog te mjere razvijene države mogle staviti veto na cijeli dokument. Ne treba mnogo dedukcije da se zaključi kako je riječ uglavnom o državama iz kojih Hrvatska najviše uvozi.
I, što sad? Nakon odobrenja Vijeća slijedi prva isplata 13 posto nepovratnih sredstava. Taj predujam veći od 810 milijuna eura očekuje se prije krajnjeg roka, koji je potkraj prosinca. Pretpostavlja se da će taj novac otići javnom sektoru, čiji su programi uglavnom već spremni. Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, koji je koordinirao izradu NPOO-a, očekuje da će se prva tranša usmjeriti u investicije vezane uz projekte javne vodoopskrbe i odvodnje, energetske obnove zgrada, potom u financiranje pomoći korisnicima u pripremi natječajne projektno-tehničke dokumentacije te u uspostavu i razvoj nekih IT sustava za povećanje efikasnosti državne uprave.
No u cijeloj priči nikako nije riječ isključivo o investicijama. Naime, cijeli europski paket nepovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura namijenjen je ponajprije za financiranje reformi, a tek onda za investicije kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva. Tako je i Hrvatska predvidjela da krene s reformskim paketom. Premijer Plenković već je najavio da su najprije na redu zdravstvo, pa pravosuđe te reforma državne uprave i teritorijalni preustroj. Te su reforme navedene i u NPOO-u, s obvezujućim rokovima provedbe. Ispunjavanje tih reformskih 'indikatora' jedan je od ključnih uvjeta za neprekinut dotok novca. Osim toga, vlast će, logično, požuriti s većim zahvatima u državni ustroj koji bi mogli izazvati i kontroverze, kako bi se najosjetljivije dionice završile znatno prije sljedećih redovitih parlamentarnih izbora 2024. godine.
Što se poduzetnika tiče, oni će doći na red sljedeće godine, što ne znači da imaju vremena napretek. Dotad će, naime, morati pripremiti svoje programe. Pritom je važno naglasiti da je jedna od osnovnih postavki da projekti ne smiju nanositi veliku štetu okolišu, klimi, vodi (tzv. Do No Significant Harm princip). To ne znači da svi projekti financirani iz NPOO-a moraju biti 'zeleni', ali nijedan ne smije nanositi veliku štetu 'zelenim' ciljevima EU.
Za dodjelu nepovratnih sredstava privatnom sektoru očekuje se uobičajena natječajna procedura. Dvije ključne institucije nadležne za provedbu financijskih instrumenata su HBOR i HAMAG-BICRO, koji će financijske instrumente odobravati u skladu s uobičajenim bankarskim i poslovnim praksama. Osim izravnih odobrenja, HBOR i HAMAG-BICRO će u provedbi mjera financijskih instrumenata surađivati i s financijskim posrednicima poput poslovnih banaka i leasing-društava. Poseban naglasak u okviru NPOO-a stavljen je i na razvoj tržišta ulaganja u kapital, za čiju će provedbu i suradnju s društvima za upravljanje equity fondovima biti nadležan HBOR.