Anketa HUP-a pokazala je da poduzetnici od predstavnika lokalne i regionalne samouprave očekuju racionalizaciju troškova, smanjenje broja zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, ukidanje administrativnih opterećenja i komunalnih nameta, a lokalna vlast ocijenjena je slabašnom dvojkom
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je u svibnju provela istraživanje među svojim članicama s ciljem ispitivanja očekivanja poduzetnika od predstavnika lokalne i regionalne samouprave u narednom razdoblju. Anketu su pokrenuli jer smatraju da je u trenutku formiranja lokalnih vlasti važnije nego ikad donositeljima odluka prenijeti stavove i očekivanja poslovne zajednice te ih usmjeriti u njihovom djelovanju prema donošenju politika koje će omogućiti rast i razvoj privatnog sektora, bolje poslovno i investicijsko okruženje te osigurati dugoročnu otpornost i oporavak od jedne od najgorih kriza s kojima se naše gospodarstvo suočilo u posljednjih 25 godina.
Istraživanju se odazvalo gotovo 200 tvrtki koje zapošljavaju više od 14.000 djelatnika. Jedna četvrtina ispitanika posluje na prostoru čitave Hrvatske i grada Zagreba, dok je ostatak ispitanika jednakomjerno raspoređen po ostalim hrvatskim regijama. Većina anketiranih dolazi iz udruge malih i srednjih poduzetnika, zatim velikih/izravnih članova, informacijsko-komunikacijske branše i udruge trgovine.
Anketom se pokušalo saznati i mišljenje poduzetnika o tome u kojem dijelu donošenja ključnih razvojnih politika i ciljeva vide najveći prostor za poboljšanje, a istraživanje je segmentirano na gradsku/općinsku vlast te zasebno regionalnu/županijsku samoupravu.
Očekivanja od lokalne vlasti - gradovi i općine
Kao top tri prioriteta koja općinska/gradska vlast mora odmah učiniti za poticanje oporavka poduzetništva članovi HUP-a su istaknuli:
- racionalizaciju troškova i broja zaposlenih u javnoj upravi (47 posto ispitanika)
- ukidanje administrativnih opterećenja i komunalnih nameta (44 posto ispitanika)
- ukidanje ili smanjenje prireza i drugih davanja (41 posto ispitanika)
Analiziramo li ove prioritete regionalno, oni se ipak ponešto razlikuju. U Zagrebu je ukidanje ili smanjenje prireza na prvom mjestu, dok je npr. na području Dalmacije prioritet donošenje novih prostornih i urbanističkih planova te ulaganje u izgradnju nove poduzetničke zone. Poduzetnici s područja Slavonije na visoko mjesto prioriteta stavljaju ishodovanje građevinskih te drugih dozvola i uvjerenja uz ukidanje administrativnih opterećenja i nameta. Poduzetnicima iz Istre i Primorja ukidanje administrativnih opterećenja i nameta je prioritetno.
- Očekujemo i pokrećemo bolje inkorporiranje i sudjelovanje poduzetnika u samom radu lokalnih vlasti. Predlažemo formiranje gospodarskih savjeta pri uredu gradonačelnika i župana, tijela od najviše petnaestak poduzetnika iz privatnog sektora, predstavnika školstva i ostalih čimbenika koji su važni u gospodarskom razvoju neke zone. Ovaj savjet bi raspravljao gospodarska pitanja iz lokalne domene, uvjeta poslovanja, izdavanja dozvola do školstva i na ovaj način davao dodanu vrijednost gospodarstvu i široj zajednici - izjavio je Kristian Krpan, predsjednik regionalnog ureda Rijeka i član Izvršnog odbora HUP-a
Prosječna ocjena gradske/općinske vlasti prema mišljenju HUP-ovih poduzetnika za poticanje poduzetništva i poduzetničke klime je slabašna dvojka (prosjek 2,3). Iznimke su gradovi Bjelovar, Virovitica, Sveta Nedelja i općina Lokve koji su dobili visoke prosječne ocjene.
Očekivanja od regionalne samouprave - županije
Što se tiče županijskih nadležnosti, dodjela bespovratnih potpora poduzetnicima kroz sustave poticajnih mjera i donošenje novih županijskih razvojnih planova s ciljem povlačenja EU sredstava dvije su inicijative koje su poduzetnici istaknuli kao najznačajnije za pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i otvaranje dodatnih radnih mjesta.
Razlog ukupnog nezadovoljstva poduzetnika vjerojatno leži i u lošem korištenju EU fondova, naime više od 60 posto ukupno anketiranih poduzetnika smatra da su se do sada EU fondovi dominantno koristili za razvoj javne infrastrukture lokalne i regionalne samouprave, a više od 40 posto njih vjeruje da lokalna samouprava nije bila spremna za korištenje EU fondova pa nismo kao društvo od njih imali puno koristi u razvoju poduzetništva.
- Iako lokalna vlast ima ograničene ovlasti po pitanju razvoja gospodarstva, može utjecati na stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja. Osim ulaganja u komunalnu infrastrukturu što je osnovni zadatak lokalnih vlasti, ulaganjima u poduzetničku infrastrukturu i programima bespovratnih potpora manjim i srednjim tvrtkama može se jačati njihova konkurentnost i povećati zaposlenost. Da bi se poticale investicije nužno je provesti digitalizaciju uprave, pojednostaviti administrativne procese te omogućiti brzo i transparentno izdavanje građevinskih dozvola i drugih akata koji su preduvjet poduzetničkih investicija. Od iznimne važnosti za razvoj poslovanja poduzetnika orijentiranih na svjetsko tržište, iz osječko-baranjske županije, jest uspostavljanje redovitih međunarodnih letova na Zračnoj luci Osijek. Po pitanju prometne infrastrukture još se ističe potreba za brzom željezničkom linijom koja bi povezivala Osijek sa Zagrebom - izjavio je Tomislav Krolo, glavni operativni direktor osječke tehnološke tvrtke Orqe i član HUP-a.
Očekivanja od javnih ulaganja u kvalitetu života zaposlenika
Poseban dio istraživanja bio je posvećen mogućem poboljšanju kvalitete života građana jer je HUP svjestan da je za zadržavanje ili privlačenje kvalitetnih ljudi, neophodno osigurati balans privatnog i poslovnog života. Kako vide prioritete ulaganja u povećanje kvalitete života zaposlenika te članova njihovih obitelji? Ispitanici smatraju da je najviše javnih sredstava potrebno uložiti u:
- izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture (48 posto ispitanika)
- izgradnju ili modernizaciju vrtića i osnovnih škola, uz dnevni boravak u nižim razredima (43 posto ispitanika)
- jačanje lokalne prometne i transportne infrastrukture (35 posto ispitanika)
Što se tiče ulaganja županijskih sredstava u poboljšanje kvalitete života poduzetnici prvenstveno ističu:
- modernizaciju srednjih strukovnih škola i regionalnih centara kompetentnosti (48 posto ispitanika)
- jačanje lokalne prometne i transportne infrastrukture (47 posto ispitanika)
- ulaganje u komunalnu infrastrukturu (47 posto ispitanika)
Poslodavci s područja Slavonije na visoko mjesto prioriteta za poboljšanje kvalitete života stavljaju i povećanje javnih površina, izgradnju parkova, šetnica, biciklističkih staza, u regiji Dalmacija najvažnija im je modernizacija ili izgradnja komunalne infrastrukture, Istra i Primorje uz komunalnu infrastrukturu ističu izgradnju i modernizaciju vrtića i osnovnih škola te jačanje lokalne prometne infrastrukture što je prioritet i za poslodavce iz sjevernih županija Hrvatske.
- Na lokalnoj razini najlakše i najbrže se mogu učiniti pomaci i vidjeti rezultati. To se postiže sinergijom lokalnih poduzetnika i lokalne vlasti kroz jačanje poduzetničke klime i afirmaciju poduzetnika u lokalnoj zajednici, sudjelovanje u radu lokalne vlasti kroz odbore, posebno odbor za poduzetništvo kao generator sinergije. Potrebno je pojačati programe bespovratnog poticanja poduzetništva i bolje povlačiti EU sredstva na lokalnoj i regionalnoj razini te dalje olakšati poslovanje kroz smanjenje administrativnog i poreznog opterećenja poduzetnicima - izjavila je Maša Smokrović, dopredsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi.