Pišu: Aleksandra Brzić i Matilda Bačelić
Izjava ministra Vilija Beroša da je Hrvatska s 861 eurom godišnje po glavi stanovnika na začelju ljestvice zemalja EU po izdvajanju za zdravstvo te da bi se davanja trebala povećati, nije naišla na odobravanje poduzetnika. Mnogi su mišljenja da je i sadašnjih 16,5 posto iz bruto plaće preveliko opterećenje, a da bi sve što je više u ovom trenutku bilo veliki atak, kako na poslodavce tako i na zaposlenike.
- Umjesto da ministar pokrene toliko tražene reforme u zdravstvu i racionalizira poslovanje sustava iz kojeg curi na sve strane, umjesto da ravnatelji budu menadžeri, a ne doktori koji bilancu nisu u životu vidjeli, a mahom su stranački frendovi, umjesto da nabava doista postane transparentna i efikasna, a ne namještena, njegovo jedino rješenje je posegnuti za povećanjem doprinosa...uz prethodno povećavanje trošarina...loše! - komentirao je Beroševu najavu Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge glas poduzetnika.
Splitski ugostitelj Stipe Jeličić, vlasnik tri restorana koji u dva poslovna subjekta ima osamdesetak stalno zaposlenih kaže da povećanje izdavanja za zdravstvo u ovom trenutku jednostavno nije moguće. Osim potpora u vidu isplate plaća za očuvanje radnih mjesta zaposlenicima isplaćuje više od četiri tisuće kuna i to iz kredita od dva milijuna kuna koliko je podigao za očuvanje likvidnosti.
- Ljudi koji rade u zdravstvu trebaju biti temelj društva i zdravstvenog sustava i stoga adekvatno plaćeni. Ali, da bi se to provelo potrebno je naći fiskalni model i provesti reforme koje će zdravstvenim radnicima omogućiti veća primanja. Budući da ugostiteljima PDV nije smanjen i u dogledno vrijeme neće biti, smatram da bi povećanje davanja za zdravstvo bio dodatni udar na plaće i poslodavce u našoj branši – ističe Jeličić, inače potpredsjednik Udruženja ugostiteljske djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Ovaj ugostitelj dodaje da bi se prije podizanja bilo kakvih davanja trebale provesti revizije i kontrole u samom zdravstvu da se vidi način na koji bolnice posluju i zbog čega je došlo do enormnog rasta duga veledrogerijama, a nakon toga eventualno razmišljati o povećanju davanja, ali u vidu dopunskog osiguranja, svima koji žele kvalitetniju uslugu.
- Nakon što se situacija sa pandemijom normalizira i ukoliko se stvore mogućnosti da se za zdravstvo izdvaja više, tada bi se zaista trebao vidjeti pomak u odnosu na sadašnje vrlo loše stanje i to na način da se ne stvaraju dugovi veledrogerijama i da građani dobiju kvalitetniju zdravstvenu uslugu. U tom slučaju povećanje davanja malo tko ne bi prihvatio – ističe Jeličić.
Đuro Horvat, vlasnik i direktor Tehnixa smatra da bi prije bilo kakvih povećanja davanja za zdravstvo trebalo provesti javnu raspravu, te racionalizirati troškove bolnica i zdravstvenog sustava, na način da se utvrde stvarni troškovi i ustanovi koje su to cijene lijekova koje su dovele do tolikih dugova hrvatskog zdravstva.
- Povećanje davanja za zdravstvo odrazilo bi se i na neto plaće zaposlenika, jer su poslodavci i sada već opterećeni prevelikim davanjima na neto plaće tako da veća davanja za zdravstvo teško da bi mogli izdržati, jer nemaju veliku akumulaciju sredstava. A to bi bilo pogubno za naše gospodarstvo koje će se suočiti sa još masovnijim odlaskom radnika u inozemstvo – smatra Horvat.
- Stoga - ističe prvi čovjek Tehnixa - povećanje davanja za zdravstvo u ovom je trenutku neozbiljno, proizvodnja je i tako preopterećena, a njeno dovođenje u još nepovoljniji položaj i odlazak ljudi u inozemstvo nikome neće koristiti, pa ni zdravstvu - napominje Horvat i dodaje da su umjesto toga, potrebne hitne reforme zdravstvenog sustava.
Neven Kundija, vlasnik i direktor riječke tvrtke MEP-a koja se bavi proizvodnjom opreme i sustava za kritično napajanje i hlađenje u podatkovnim centrima smatra da povećanje davanja za zdravstvo ne bi poboljšalo stanje u zdravstvo, jer svaki put kad se nađe novac za saniranje dugova, zdravstveni sustav opet zapadne u probleme i generira nove dugove. Stoga ga je potrebno restrukturirati i optimizirati.
- Zdravstvo treba funkcionirati na principima poduzetništva, potrebno je optimizirati sve procese i bolnice učiniti održivim poslovnim subjektima kojima će upravljati kompetentni menadžeri u zdravstvu - smatra Kundija.
U MEP-u plaću ugovaraju u bruto iznosu tako da bi se eventualno povećanje davanja za zdravstvo odrazilo na poduzetnike. No, Kundija dodaje da u situaciji pandemije virusa COVID-19 takva dodatna izdvajanja nikome neće pasti jednostavno, a bez optimizacije troškova u zdravstvu ona bi i tako bila neučinkovita.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističu kako su doprinosi za zdravstvo posljednji put povećani s 15 na 16,5 posto 2019. godine, no ni to nije riješilo probleme dugovanja koji se već desetljećima gomilaju u zdravstvenom sustavu, kao posljednjem lancu nelikvidnosti u našoj zemlji. Pitanje je koliko bi ta mjera u ovom trenutku zaista bila učinkovita, prije provedbe sveobuhvatnih reformi s ciljem dugoročne stabilizacije sustava zdravstva u Hrvatskoj.
- Ozbiljnost situacije potvrđuje činjenica da je ukupni dug prema veledrogerijama, za već isporučene i davno potrošene lijekove, krajem ožujka dosegnuo rekordnih 6,5 milijardi kuna, što čini više od polovice duga u zdravstvu. Situacija je postala neodrživa i neizdrživa, najavljena uplata od 900 milijuna kuna neće doprinijeti normalizaciji sustava opskrbe te periodično podmirivanje dijela starih potraživanja ne može biti dugoročno rješenje. Očekuje se nastavak restrikcija prilikom isporuke lijekova i medicinskih proizvoda - poručuju iz HUP-a.