U javnosti dominira mišljenje da je moralno dvojbeno tražiti da zaposlenici u pojedinim djelatnostima imaju prioritet u cijepljenju, a na Capakovu je stolu već pedesetak takvih zahtjeva – od trgovaca i vozača do radnika u pogonima i zaposlenika u turizmu. Pojedini su poslodavci spremni sami financirati nabavu cjepiva za svoje zaposlenike
Dok smo čekali odgovor Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), na pitanje jesu li zaprimili upite gospodarstvenika za prioritetno cijepljenje pojedinih skupina zaposlenika, on je za jednu televizijsku kuću izjavio da na stolu ima pedesetak dopisa različitih gospodarskih, ekonomskih, društvenih i drugih grupacija koje traže da ih se stavi u prioritete cijepljenja.
To je potvrdio i u odgovoru koji je istoga dana stigao u Liderovu redakciju, u kojemu izrijekom piše da je HZJZ od više hrvatskih tvrtki, udruga, sportskih saveza, profesionalnih udruženja kao i od Hrvatske gospodarske komore dobio takav zahtjev.
– Posebno se to odnosi na radnike u trgovinama, najviše one koji rade na blagajnama, zaposlene u javnom prijevozu i u mnogim sličnim zanimanja koji tijekom svojeg rada ostvaruju vrlo česte i bliske kontakte s drugim osobama te sve one koji poslove ne mogu obavljati od doma ili u zaštićenim uvjetima – elaborirao je za Lider Capak te dodao da su mnogi poslodavci izrazili želju da sami financiraju nabavu cjepiva za potrebe svojih zaposlenika, ali to za sada nije moguće, te da je Vlada naručila dovoljan broj cjepiva, dostatan za sve građane Hrvatske.
I dok mnoge zemlje imaju do u detalje razrađene prioritetne liste cijepljenja svih društvenih skupina, zanimanja i zaposlenika, u Hrvatskoj su zahtjevi poslovne zajednice o definiranju prioritetnih lista gotovo tabu-tema. U javnosti kao da dominira mišljenje da je moralno dvojbeno tražiti od Vlade da definira bilo kakve prioritete cijepljenja pojedinih zanimanja i zaposlenika, iako je, primjerice, američka administracija do najmanjih detalja izradila raspored cijepljenja svih kategorija zaposlenika u privatnom i javnom sektoru, a brojna su zanimanja u SAD-u na vrhu liste prioriteta, čak i ispred kroničnih bolesnika.
Tako precizno definiran raspored cijepljenja kod nas je gotovo nezamisliv, smatra Duje Prkut, analitičar javnih politika specijaliziran za pitanja dobrog upravljanja, antikorupciju, etiku i privatnost. Prema njemu, politika cijepljenja dio je šire javnozdravstvene politike, a svaki model balansira između cijepljenja rizičnih osoba i cijepljenja kojima čuvamo neke važne javne usluge i društvene funkcije.
– Situacija će postati politički osjetljiva kada počne cijepljenje manje rizičnih skupina opće populacije jer će zahtjevi za cijepljenje određenih kategorija zaposlenika, neovisno o njihovom zdravstvenom stanju, postajati sve opravdaniji – ističe Prkut. Stoga bi, dodaje, trebalo hitno donijeti odluke o tome koje su nam javne usluge i društvene funkcije bitne, odnosno koji su sektori ili tipovi radnih mjesta prioritet.
Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa, kategoričan je da bi prioritet u sljedećim fazama cijepljenja trebalo dati radnicima u proizvodnji, jer je ona temelj razvoja društva.
– Tražit ćemo od Vlade da radnici u industriji dobiju prioritet cijepljenja među skupinom koja je mlađa od 65 i nije posebno ugrožena. Ne samo da proizvodne radnike treba prioritetno cijepiti nego im treba osigurati i sve ostale uvjete da ostanu u zemlji – ističe svoju poznatu tezu Horvat. Prvi čovjek Tehnixa navodi da već imaju ponude iz inozemstva za kupnju cjepiva za svoje zaposlenike, ali čekaju da Vlada da dozvolu za to, ako radnicima iz proizvodnje ne da prioritet prilikom cijepljenja.
– Spremni smo kupiti cjepivo i platiti medicinsko osoblje da dođu procijepiti naše zaposlenike kako bismo mogli zaštititi ljude i nastaviti kontinuitet rada – naglašava Horvat.
A što o tome kažu ostali Liderovi sugovornici, Tihomir Premužak, Darko Pappo, Hrvoje Bujas, te koji su prioriteti cijepljenja u SAD-u, gdje su neka zanimanja čak ispred kroničnih bolesnika, pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.