Hrvatska
StoryEditor

Poduzetnici Vladine mjere za povratnike ocijenili besmislenima, traže razvoj infrastrukture

22. Prosinac 2021.

Otkako je premijer Andrej Plenković jučer predstavio novu Vladinu demografsku mjeru 'Biram Hrvatsku' prema kojoj bi Hrvati u Europskoj uniji za povratak u Hrvatsku i pokretanje vlastitog biznisa ovdje dobili 150.000 kuna za samozapošljavanje te dodatnih 50.000 kuna za preseljenje, domaći poduzetnici žestoko su joj se usprotivili.

Vladi najviše zamjeraju što je to novac poreznih obveznika, onih koji su ostali u Hrvatskoj i u Hrvatskoj ga zaradili, kao i nedostatak adekvatne infrastrukture i prevelikih nameta koji dugoročno demotiviraju ljude za bavljenje poduzetništvom, osobito u manjim mjestima.

Poduzetnici uvrijeđeni

Dražen Oreščanin, jedan od troje osnivača i partnera u tvrtki Poslovna inteligencija te izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika, kaže za Lider da je to 'besmisleno' i 'totalno pogrešno' iz više razloga.

image

Dražen Oreščanin

Prvo, ljudi koji su otišli većim su dijelom otišli jer se ne slažu s politikom koja se vodi u Hrvatskoj i smjerom u kojemu se naše društvo (ne) razvija. Dobar dio tih odluka nije bio uvjetovan ekonomskim razlozima. Drugo, svi poduzetnici koji su ostali u Hrvatskoj i koji godinama plaćaju poreze i doprinose su uvrijeđeni jer su to naši novci koje mi uplaćujemo u proračun. Sada će s tim novcima dati ljudima koji godinama nisu u Hrvatskoj niti uplatili nijednu kunu poreza i doprinosa, da bi došli natrag na naše mjesto i otvorili nešto novo, gdje će biti konkurencija vašoj pizzeriji, trgovini, kafiću – kaže Oreščanin te dodaje da su svi poduzetnici koji su ostali u Hrvatskoj i koji godinama plaćaju poreze i doprinose uvrijeđeni.

Iz Udruge Glas poduzetnika uz već navedene Oreščaninove komentare smatraju i da su svi poduzetnici 'koji su uredno plaćali sve doprinose i nosili se s kompliciranom birokracijom sve ovo vrijeme – da su to radili uzalud i da njihovo dostojanstvo očito nije jednako vrijedno'. Predložene mjere smatraju potpuno nelogičnima i diskriminatornima jer će financiski teret njihovog provođenja 'ponovno pasti na leđa svih onih koji redovno i marljivo uplaćuju u proračun nastojeći izgraditi poslovanje i život u Hrvatskoj, u čemu im država svojim politikama i zakonima uporno godinama odmaže'.

Dio mjera za zapošljavanje

Ove bi mjere trebale biti predstavljene u četvrtak na sjednici Vlade, a Hrvatski zavod za zapošljavanje bi ih trebao usvojiti idući tjedan. S njihovom provedbom moglo bi se početi već od 1. siječnja 2022.

Premijer je u srijedu iznio pretpostavku da bi na temelju njihove analize 4000 do 4500 ljudi moglo biti zainteresirano za korištenje te mjere. Kako objašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ta je mjera dio mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, za čiju su provedbu planirana financijska sredstva u iznosu od 1,022 milijarde kuna. Na pitanje što bi se dogodilo u slučaju da broj zainteresiranih za te mjere 'Biram Hrvatsku' bude veći iz Ministarstva odgovaraju da će se 'osigurati i dodatna sredstva kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, Europski socijalni fond i Državni proračun'.

– Mjere su usmjerene na različite skupine zaposlenih i nezaposlenih osoba kao i na poslodavce te se u tom smislu nastoji olakšati poslovanje dodjelom potpora za zapošljavanje, podržati poslodavce u proširenju poslovanja istoimenom mjerom, ubrzati pronalazak posla mladima temeljem mjere pripravništva i pojednostaviti pokretanje vlastitog posla dodjelom potpore za samozapošljavanje osobama s dobrim poslovnim idejama, koje razmišljaju o ulasku u poduzetništvo te im je glavna prepreka nedostatak sredstava – dodaju iz Ministarstva.

Nedostatak infrastrukture i uvjeta

No, Glas poduzetnika mjere 'Biram Hrvatsku' ipak smatra promašenima zato što, kako kažu, 'nije realno očekivati da će jednokratne mjere koje ne prati smislen dugoročni plan koji uključuje korjenite reforme potaknuti hrvatske iseljenike na povratak u domovinu'.

Oreščanin je komentirao i drugio dio mjere, 25.000 kuna potpore za poduzetnike koji odluče svoje poslovanje preseliti iz većih gradova u manje razvijena područja Hrvatske.

– U konačnici, nitko se neće vraćati u manja mjesta jer tamo ne možeš ništa konkretno pokrenuti, nemaš infrastrukture, ceste, sirovina, radne snage. Možeš male djelatnosti pokrenuti. Država se treba brinuti da se tamo napravi infrastruktura, kao i u područjima gdje se nakon potresa ništa nije napravilo. Treba promijeniti porezne politike gdje će se ljudima koji tamo rade i žive omogućiti porezne olakšice, da ne plaćaju doprinose, ili barem da manje doprinose plaćaju. Na taj način će se više ljudi vratiti – zaključio je Oreščanin.

S nedostatkom infrastrukture složio se i Drago Cmuk, poslovni direktor CADCAM Grupe, smatrajući da kod predloženih mjera nedostaje sustavno razmišljanje.

image

Drago Cmuk

foto Ratko Mavar
Ništa ne znači plaćena cestarina, nego brza autocesta – zaključuje Cmuk objašnjavajući da je potrebno osigurati puno više ako želimo da nam se vrate izvrsni te da bi trebalo detaljnije razraditi kriterije za povratak ljudi. Za to treba pitati stručnjake iz realnog sektora koji bi na temelju svog iskustva znali reći što Hrvatskoj treba.

– Dajte nam olakšice, maknite namete, uvedite niže stope poreza za strateške projekte i ljudi će sami doći. Treba stvoriti ekosustav u kojemu izvrsni mogu briljirati – dodaje Cmuk koji se i sam vratio u Hrvatsku nakon doktorata u Italiji, unatoč dobrim prilikama koje su mu se tamo pružale.

– U Hrvatsku me nazad privukla hrvatska kreativnost, to što nalazimo način za funkcioniranje u lošim uvjetima. Ovdje možete naći kreativne ljude koji s malo novca mogu napraviti puno više nego netko s više novca vani. Ta kreativnost i snalažljivost, kao posljedica loših ekonomskih prilika, jest naša snaga – kaže Cmuk objašnjavajući da autocestu kreativnosti imamo, no autocestu sustava ne.

17. svibanj 2022 23:43