Jučer smo najavili početak velike Liderove akcije, u kojoj smo angažirali više od sto stručnjaka za izradu prve SWOT analize hrvatske ekonomije. Jedna od prednosti ove metode je jednostavnost, transparentnost i razumljivost. No, ako prikaz i jest jednostavan, izrada SWOT analize nije. Zahtjevan je to zadatak, čak i za insajdere koji se svakodnevno bave makroekonomskim analizama, što su nam u razgovorima priznali mnogi od njih.
Analize ćemo objavljivati na ovom portalu, te u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera. Led probija SWOT analiza Gorana Šaravanje, analitičara koji danas vodi vlastitu konzultantsku tvrtku Imelum, a bio je makroekonimist u Ministarstvu financija i glavni ekonomski analitičar u Zagrebačkoj banci i Ini.
Raznovrsni odgovori
Treba naglasiti da su analize koje svakodnevno stižu u Liderovu redakciju očekivano raznovrsne. Pokušat ćemo prikazati najširi dijapazon stručnih mišljenja o tome gdje je Hrvatska, odnosno njezina ekonomija, danas, u vremenu korone, i u očekivanom razdoblju nakon epidemije, s 'novom normalom' koja će tražiti nove modele razvoja. Istodobno je to početak novoga sedmogodišnjeg razdoblja Europske unije u kojem će nam na raspolaganju biti 22 milijarde eura. Zato je pravi trenutak da dobro definiramo polazište kako bismo mogli što efikasnije iskoristiti ponajprije vlastite razvojne potencijale, ali i europski novac.
SWOT za desicion makere
U tom kontekstu željeli bismo SWOT analizu postaviti u središte pozornosti desicion makera, dakle onog dijela javnosti koji sudjeluje u odlučivanju: od svih političkih stranaka, posebno onih koji su na vlasti, do poslovnih i radničkih asocijacija. Naime, svaka odluka (pa i ne samo ekonomska) testirana u kategorijama snage, slabosti, prilika i prijetnji imala bi veću legitimnost, a s takvim, kvalificiranijim odlučivanjem pozitivna strana matrice SWOT-a dobivala bi više prostora u odnosu na negativne posljedice koje svaka odluka može izazvati.
Prva ozbiljna politička provjera toga našeg nastojanja bit će propitivanje hrvatskih programa za korištenje 22 milijarde eura iz blagajne Europske unije – hoćemo li taj novac u sljedećih sedam godina produktivno uložiti ili ćemo ga opet samo potrošiti s malim multiplikacijskim učinkom i s malo dodane vrijednosti za razvoj. Sljedeći velik test bit će proljetni lokalni izbori.
Europska unija je snaga, ali...
Pa kako bi izgledala SWOT analiza 'Hrvatske d.d.'? Možemo reći da se u dosadašnjih dvadesetak općih i sektorskih analiza koje smo pročitali najčešće kao snaga hrvatske ekonomije spominjala sintagma Europska unija. Ipak, za neke je to i mogući 'remetilački' faktor – od prevelike ovisnosti o sredstvima EU do posljedica krize u EU koja bi se mogla reflektirati i na Hrvatsku. Upravo Goran Šaravanja, čiju SWOT analizu objavljujemo sutra, spominje EU na dva načina: kao snagu koju nam daje članstvo u Uniji (i NATO-u), ali i kao slabost zbog perifernog položaja, odnosno udaljenosti od središta europske ekonomske aktivnosti (a udaljenost od trokuta Amsterdam – Pariz – Frankfurt nije samo zemljopisna kategorija).
S druge strane, porezi su uglavnom među slabostima i prijetnjama, a turizam i izvoz u raznim se kontekstima nalaze u nekoliko kategorija. No među dosad pristiglim odgovorima najveća je šarenilost u definiranju političke situacije te obrazovanja i obrazovnog sustava. Za jedne je stabilna politička situacija hrvatska snaga, a drugi vide prijetnju u nestabilnoj političkoj situaciji. Slično zasad prolaze i obrazovanje i (ne)obrazovana radna snaga, koji su se rasprostrli po svim kategorijama.
Izazovi i zamke projekta
Potaknuti takvim, različitim, a podjednako mogućim odgovorima, u sklopu akcije organizirat ćemo intervjue, paralelne razgovore i okrugle stolove na kojima će naši suradnici objašnjavati svoja stajališta. Već iz ovog krokija postaje (nam) jasno da će sinteza svih pojedinačnih priloga u jednu sveobuhvatnu SWOT analizu biti komplicirana zadaća s nizom zamki. No utoliko je cijeli projekt izazovniji, i zato nestrpljivo iščekujemo nove SWOT analize širokoga kruga suradnika koje smo angažirali.