Hrvatska
StoryEditor

Poljaci su se uspjeli reindustrijalizirati i poručuju: Digitalna transformacija je izazovna, ali bez nje ćete propasti

01. Listopad 2021.
Digitalna transformacijafoto Getty Images/istockphoto

Ovaj je tjedan u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog centra za razvoj Industrije 4.0 i dih4.ai iz Poljske održana on-line radionica na temu poljskih iskustava u implementaciji industrije 4.0, odnosno digitalne transformacije. Dok je prvi dan bio posvećen potpornim institucijama i ulozi javnih tijela u promociji ovog procesa, drugi je bio usmjeren na konkretna iskustva.

- Zemlje svih razina razvoja usvajaju strategije industrije 4.0 u pokušaju digitalne transformacije svojih ekonomija radi poboljšanja proizvodnih procesa i to nije proces koji se događa preko noći. Hrvatska kaska po pitanju implementacije Industrije 4.0 iz više razloga, uključujući nedostatak kadra, financija ili znanja.  Budući da nas očekuje velika financijska omotnica iz EU fondova upravo za projekte digitalizacije i implementaciju industrije 4.0, ali i revidiranje S3 strategije te donošenje nove industrijske strategije, poljska iskustva su nam itekako dobrodošla - rekla je voditeljica Odjela za industriju HGK Tajana Kesić Šapić.

Kao što se redovito može čuti na ovakvim događanjima, Przemyslaw Kowalski izvršni direktor dih4.ai, huba za digitalne inovacije, pojasnio je da tvrtke obično samo žele novac za neku inovaciju, točnije implementirati digitalnu transformaciju zbog nje same, a ne zato što imaju ideju kako će ta promjena povećati njihovu profitabilnost.

Iz tog je razloga ključno, nastavio je, shvatiti digitalnu transformaciju kao ulaganje koje mora donijeti profitabilnost. Drugo, potrebno je imati točne informacije i dobar pregled poslovanja tvrtke, što podrazumijeva višedimenzionalnu reviziju i izbjegavanje slušanja prodavatelja neke tehnologije koje zanima samo prodati tvrtki neko rješenje, zbog čega je važno naći neovisnog revizora. Nadalje, potrebno je spoznati i prihvatiti svoje slabosti i fokusirati se na njih, umjesto raditi više stvari paralelno, a to dovodi do sljedeće stvari na koju valja obratiti pozornost – spoznaja da je riječ o procesu ovisnom o nizu drugih faktora poput regulative i tržišnih uvjeta. To je konstantna promjena; jednom kada se tvrtka u to upusti, nema kraja, zaključio je.

Konkretno iskustvo ponudio je Jakub Kaszuba, šef Base Groupa, tvrtke specijalizirane za zavarivanje i proizvodnju povezanih proizvoda. Dijete tranzicije s digitalizacijom je počelo prije nekih sedam godina zahvaljujući informacijama dobivenim na radionicama i edukacijama. Da je to proces najbolje dokazuje podatak da su prvi strateški dokument u kompaniji izradili tek 2020. uz pomoć ADMA Scana, alata Europske unije koji pomaže kompanijama u digitalizaciji. Slijedom te analize odlučili su dizajnirati novi poslovni model temeljen na automatizaciji i stvaranju 'tvornice budućnosti' kojom bi prešli s radno intenzivnog na kapitalno i informacijski intenzivni proces proizvodnje.

Prema njemu, poznavanje dostupnih tehnologija, a ima ih puno, ključno je za transformaciju, kao i korištenje alata za analizu poslovanja. Koliko god bila izazovna, digitalizaciju se mora provesti jer će te u protivnom konkurencija prije ili poslije preteći. Upitan kako je automatizacija utjecala na zaposlenike, Kaszuba je rekao da ima mnogo onih koji su protiv takvih promjena i oni obično moraju otići. Digitalizacija znači da nećete moći zadržati sve ljude, ustvrdio je.

Posljednje predavanje s fokusom na korištenje vanjskih izvora financiranja održala je Aneta Michalkiewicz-Kecler iz Vigo Systema, proizvođača različitih senzora. I ona je naglasila kako jednom kada se s transformacijom počne stajanja nema, dodavši da se njena kompanija na digitalizaciju odlučila zbog tržišta koje je zahtijevalo prelazak s nišne i skupe na masovnu i jeftiniju proizvodnju. Stupovi promjene su bili automatizacija, infrastruktura i organizacija. Tako su od pet tisuća proizvoda godišnje (2016.) došli na plan od sto tisuća do 2023., a ulaganje u promjene dosada je iznosilo preko 15 milijuna eura, s tim da su samo za neke stvari korišteni vanjski izvori financiranja.

- Poljska je jedina europska država koja se uspjela reindustrijalizirati u zadnjih 20-tak godina. Imali smo dosta slične startne pozicije, a ona je danas šest, sedam godina ispred nas - izjavio je Damir Ivan Konjevod iz Hrvatskog centra razvoja industrije 4.0.

Primjerice, za uspostavljanje potrebne infrastrukture 27 posto sredstava došlo je izvana, ali je digitalizacija procesa i uspostava mjernih standarda u potpunosti financirana iz vlastitih sredstava. Iako je često ugodnija pozicija dobiti novce izvana, Michalkiewicz-Kecler navela je nekoliko nedostataka. Prvo, to je uvijek spor proces koji nije pogodan za ulaganja u najnovije tehnologije i kada treba reagirati brzo. Drugo, upuštanje u taj tip financiranja obično zahtijeva i uključivanje većeg broja ljudi u administrativnom dijelu kako bi se projekt realizirao. Treće, smanjuje fleksibilnost jer je potrebno odmah znati točno što želiš financirati i to ne možeš naknadno promijeniti, a na početku mnogi nisu sigurni što će im trebati i koje će sve promjene morati napraviti.

Kako je digitalna transformacija kontinuiran proces podložan stalnim tehnološkim inovacijama i nepredviđenim situacijama, korištenje vlastitog novca nerijetko je bolje rješenje. Ipak, vanjske izvore financiranja, dodala je, koriste za evoluciju tehnologije i prilagodbu proizvoda različitim namjenama. Na koncu, ako je potrebna veća količina novca možda su vanjski izvori bolje rješenje, ali ako je fokus na brzim promjenama vlastiti resursi su poželjniji. Ukratko, ovisi što trebaš i koliko brzo to trebaš.

19. travanj 2024 11:38