Prema Zakonu o porezu na dobit, do dva posto prihoda ostvarenih u prethodnoj godini smatra se porezno priznatim troškom ako je to iznos donacija. Da je postotak veći, donacije kompanija bile bi izdašnije
Mnogo hrvatskih kompanija društveno odgovorno poslovanje (DOP), a pogotovo donacije za one najpotrebitije ili za projekte koji mijenjaju društvo nabolje, smatra integralnim dijelom poslovanja. Za Atlantic Grupu, Adris, T-HT, Hrvatsku poštu, Enna grupu, Konzum, ali i druge kompanije koje nismo mogli obuhvatiti ovom pričom, donacije su obveza da se barem dio profita koji ostvaruju na domaćem tržištu vrati zajednici u kojoj posluju i čiji su dio. Za neke je čak iznošenje podataka o tome komu i kako dodjeljuju te donacije stvar gotovo osjetljive prirode, nešto što ne guraju u prvi plan, nešto čime ne hvataju bodove u javnosti jer to rade u tišini, a za neke je to stvar ponosa, čak i uzvišenijeg poslanja, pa su cijelu priču o donacijama dignule na višu razinu vlastitim zakladama koje itekako mijenjaju nabolje društvo i pojedince.
Poticaj je i Zakon o porezu na dobit, koji uređuje pitanja donacije za kulturne, znanstvene, humanitarne, sportske i druge općekorisne svrhe. U njemu stoji da se do dva posto prihoda ostvarenih u prethodnoj godini smatra porezno priznatim troškom ako je to iznos donacija. Da je postotak veći, donacije bi bile izdašnije, kažu u kompanijama.
Dominira COVID-19
Atlantic Grupa jedna je od kompanija koje ne govore o donacijama i tome kako ih dodjeljuju jer smatraju da je položaj onih komu ih dodjeljuju osjetljiv i uz to njezin cilj nije tim aktivnostima isticati sebe, tvrtku.
– Moguće su iznimke ako je riječ o aktivnostima važnima za društvo, kad i informacija u javnosti može pomoći da se šira zajednica uključi u pomoć. Međutim, aktivna komunikacija nije u fokusu čak ni ove godine, kad smo bili iznimno aktivni u potpori borbi protiv širenja bolesti COVID-19. Upravo su donacije u ukupnom iznosu od 28 milijuna kuna lokalnim stožerima i zdravstvenim ustanovama u regionalnim zemljama, gdje većinom poslujemo, bile velika stavka u tvrtkinu ukupnom proračunu ove godine, a dominirat će, vjerojatno, i iduće – rekao je Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe za Korporativne aktivnosti, i istaknuo kako vjeruje da većina kompanija ne ulaže u društvenu zajednicu da bi od toga imala izravnu korist.
Utjecaj na živote
Društveno odgovorno poslovanje Adris grupe gotovo ne treba posebno predstavljati. Ta tvrtka svoju društvenu odgovornost i predanost zajedničkoj dobrobiti već godinama dokazuje mnogim aktivnostima i projektima, od kojih je svakako najpoznatiji Zaklada Adris. Ona je, poručuju iz kompanije, usmjerena na promicanje znanja i otkrića te solidarnosti u hrvatskom društvu. Od utemeljenja 2007. ukupno je dodijelila više od pedeset milijuna kuna za projekte i pojedince koji potiču inovativnost, kreativnost, razvoj znanosti, očuvanje hrvatske prirodne i kulturne baštine te dobrotu i solidarnost u hrvatskome društvu.
Posebno se ističu donacije bolnicama, kliničkim bolničkim centrima i institutima za važne znanstvenoistraživačke projekte iz područja medicinskih znanosti radi unaprjeđivanja i zaštite zdravlja te prevencije bolesti. Dodijeljeno je i gotovo 350 stipendija za izvrsne učenike, studente preddiplomskih i diplomskih studija, polaznike poslijediplomskoga stručnog i znanstvenog usavršavanja te poslijediplomskoga doktorskog studija. Koje su sve izvrsne rezultate postigli ti projekti, ali i pojedinci koje je Zaklada poduprla, teško je nabrojiti u okvirima ovoga skučenog teksta, ali da su promijenili svijet i tijek života mnogih, i to nabolje, treba svakako naglasiti.
– Razumijevajući ozbiljnost situacije izazvane pandemijom koronavirusa i okolnosti u kojima se zatekla i naša zemlja na početku krize, brzo smo reagirali i ovogodišnji proračun Zaklade Adris od tri milijuna kuna odlukom Zakladne uprave na čelu s predsjednikom Koradom Korlevićem usmjerili u bolnice za nabavu opreme za respiracijske centre i stradale u potresu. Zaklada je i ove godine nastavila financirati svoje stipendiste, izvrsne učenike i studente, koji i dalje postižu iznimne rezultate u ovoj akademskoj godini – poručili su iz te kompanije.
Ograničavajuća politika
Svoju zakladu ima i Energia naturalis grupa (Enna grupa). Zove se Novo sutra i osnovao ju je Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik Uprave te tvrtke. Zaklada od svog osnutka 2016. potiče izvrsnost dodjelom novca razvojnim projektima i studentskih stipendija.
– Dosad smo poduprli 25 projekata i 64 stipendista, i to s ukupno gotovo 4,8 milijuna kuna. I ove je godine Zakladna uprava odobrila financiranje projekata ukupno vrijednih gotovo milijun kuna, a umjesto predviđenih deset stipendija odobreno ih je petnaest – istaknula je Dorotea Lazanin Jelenc, voditeljica Korporativnih komunikacija Enna grupe.
Tu nije kraj dobrim djelima i donacijama te kompanije koje su, logično, uglavnom usmjerene na slavonske županije, jedan od najnerazvijenih dijelova Hrvatske, gdje ima razloga za poticanje mladih i njihovo djelovanje za bolje sutra i očuvanje tradicije. Enna grupa pomaže i ostalim dijelovima Hrvatske, bilo bi nepravedno ne spomenuti to. Dodijelila bi, jamačno, još donacija da joj to dopušta porezna politika.
– Smatramo da Zakon o porezu na dobit prilično ograničava i donacije i sponzorstva. Naime, ako bi se izmijenio tako da se tvrtkina oporeziva dobit umanji za iznos donacija i sponzorstava, bila bi to dodatna porezna olakšica – poručila je Lazanin Jelenc.
Društveno odgovorno poslovanje neizostavan je dio poslovne politike i trgovačkog lanca Konzum i premda su se ove godine, ističe Ivan Širanović, voditelj Konzumova Odjela komunikacija, suočili s dosad neviđenim izazovima, nisu zaboravili najpotrebitije.
– Tako smo bili među prvim kompanijama koje su reagirale u krizi te smo pridonijeli borbi protiv širenja koronavirusa donacijom od 100.000 kuna Hrvatskom Crvenom križu – ističe Širanović.
Humanitarni karakter
Iz Konzuma navode i da s drugim brendovima pomažu obiteljima slabijeg imovinskog stanja i onima najosjetiljivijima u društvu, djeci.
– Naš najveći ovogodišnji program vjernosti 'Zumići' imao je i humanitarni karakter te smo sav prihod od prodaje plišane Bubamare Točkice od 360.000 kuna namijenili realizaciji projekta 'SOS za pčele' kojim će se financirati uklanjanje rojeva pčela s gradskih površina u nekoliko hrvatskih županija – rekao je Širanović.
Donirati i biti društveno odgovorna može biti i kompanija u vlasništvu države kao što je, primjerice, Hrvatska pošta u kojoj su, ističe Mirela Strakoš, voditeljica Odjela za promociju, svjesni svoje iznimne uloge u lokalnim zajednicama jer su njihovi poštari i poštanski uredi u svim krajevima Hrvatske.
– U ovoj godini izdvojili bismo donaciju respiratora Kliničkoj Bolnici 'Sveti Duh' i donaciju usluge slanja izravne pošte Hrvatskom Crvenom križu. Društveno odgovorno poslovanje okvir je Razvojne strategije 'Pošta2022.', a uloga Hrvatske pošte u kriznim vremenima važnija je nego ikada. U sljedećim mjesecima donirat ćemo integralni dezinfekcijski sustav Kliničkom bolničkom centru 'Sestre milosrdnice'. Taj sustav osim dezinfekcije ruku i obuće automatski mjeri i tjelesnu temperaturu te tako olakšava i ubrzava prijam pacijenata i kretanje osoblja po bolnici – naglasila je Strakoš.
Ina se pak u izboru projekata koje će donirati vodi ponajprije kriterijem visokog stupnja njihove korisnosti za širu zajednicu i potrebe društva. Želeći pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija, program donacija usmjerila je, naglašavaju u toj tvrtki, na dobrobit djece i mladeži te osoba s invalidnošću. No u izvanrednim situacijama, poput ove u kojoj se nalazimo, istuču, odmah reagiraju.
– Iako godinama ulažemo u unaprjeđivanje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, nakon situacije u kojoj se društvo istodobno suočilo s pandemijom koronavirusa i posljedicama snažnog potresa u Zagrebu osjećali smo još veću potrebu i odgovornost pružiti pomoć – naveli su iz Ine i dodali kako su novčanim iznosima pomagali bolnicama, ustanovama pogođenima potresom, donirali su i svoja dezinfekcijska sredstva Ina Dezinol. Podsjećaju također da su već godinama glavni partner SOS Dječjem selu.
Povratak zajednici
T-HT je kompanija koja ne odudara od ostalih. Donira mlade, sportske klubove, potrebite, ali nekako su najponosniji na projekte održivog razvoja i na na svojevrsnu STEM revoluciju koju provode donacijskim natječajem 'Generacija NOW' i koja već godinama financijski podupire obrazovne institucije i uz to donira opremu za izradu kreativnih STEM projekata.
– Tako je Hrvatski Telekom u posljednje četiri godine uložio više od četiri milijuna kuna u STEM edukaciju, a program 'Generacija NOW' uspješno je prošlo više od 2200 djece i mladih diljem Hrvatske – odgovaraju iz kompanije.
Ove su godine mislili na bolnice, ali to nije jedino T-HT-ovo dobro djelo. Uza sve to povećali su brzine interneta za osam bolnica i 28 gradova, županija i tvrtki koje pružaju javne usluge, u više navrata osiguran je besplatan podatkovni promet za privatne i poslovne korisnike uz besplatnu upotrebu kolaborativnih alata i besplatnih webinara, osiguran je i besplatan pristup programu 'Škola za život'.
Kompanije koje posluju u Hrvatskoj žele vratiti dio svog uspjeha i profita zajednici, kojoj to ionako treba. Da bi svi od toga imali koristi, moramo ekonomiji dopustiti da radi i zarađuje, a ne bi bilo loše stvoriti i malo efikasnije porezne okvire.