Ministre Mariću, mogli ste biti i malo hrabriji, poruka je to Ivana Idžojtića, poreznog savjetnika iz Zagreba, na poreznu reformu koju je danas na Vladi predstavio ministar financija Zdravko Marić. Idžojtić, koji je i sam bio dio radne skupine kada se donosila porezna reforma i to 2016. godine, kaže da su sada prihvaćeni gotovo svi prijedlozi koji su se tada iskristalizirali i nije mu jasno zašto se toliko moralo čekati.
- Konačno, ministre Mariću, konačno ste i sami shvatili da neke poteze ipak morate vući poput plaćanja PDV-a tek nakon naplate računa ili nakon što se uvezena roba stavi na tržište, a ne prije kao dosad. Upozoravali smo vas, ministre, već i prije da su poduzetnici koji su morali tražiti povrat takvog predporeza morali prolaziti kroz sve i svašta, ali niste tada reagirali. Naime, povrat bi rezultirao poreznim nadzorima i osporavanjima i dokazivanjima, što je često demotiviralo poduzetnike. Dobra je stvar i što se mijenja sustav obračuna poreza na dobit za male i mikropoduzetnike, one najslabije, kreditno najizloženije, na poduzetnike koji imaju dovoljno rizika, a kojima često presudi baš taj porezni rizik, a oni zapošljavaju čak 400.000 ljudi - poručio je Idžojtić i ministru i čitateljima Lidera.
Po njegovu mišljenju, na koncu kaže, danas predstavljena porezna rasterećenja i nisu neka velebna rasterećenja. On smatra da je dio tih promjena birokratski vezan uz EU direktive, a dio je tek - kozmetika.
- Gdje je ta reforma ključnog sadržaja za javne financije, reforma prekomjerne javne potrošnje - zapitao je Idžojtić koji drži da bi upravo taj vrući krumpir, pogotovo sada u krizi, trebao biti glavni Marićev zadatak, time bi se ministarstvo trebalo baviti, zaključio je Idžojtić.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) komentirali su najavljene porezne izmjene:
„Pozdravljamo najavljeno porezno rasterećenje. Zadovoljni smo što je uvažen prijedlog HUP-a da trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti bude tretiran kao neoporeziv. No, inzistiramo da se predvidi retroaktivna primjena ovog rasterećenja i to, konkretno od 11. ožujka 2020. godine te da se mjera proširi i na testiranja radnika. Zbog COVID 19, značajno su rasli troškovi za preventivne mjera, na što je HUP danas upozorio, poput zaštitne opreme, postavljanja fizičkih barijera, održavanja čistoće objekata i mjesta rada, odnosno čišćenja dodirnih površina i dr., a ovisno o djelatnosti kreću se od stotinjak do čak 2000 kn po radniku. Stoga, potrebno je dodatno uvažiti ove okolnosti. Naglašavamo da porezna davanja nisu jedino što opterećuje poduzetnike. HUP već godinama traži da se poduzme sveobuhvatna reforma sustava neporeznih i parafiskalnih davanja koji itekako dodatno opterećuju poslovanje, a često nije jasna njihova svrha. Osim toga, bez reforme javnog sustava (zdravstvenog, mirovinskog, javne uprave) nema ni mogućnosti značajnijeg poreznog rasterećenja. Stoga je potrebno što hitnije pokrenuti reforme koje će smanjiti rashodnu stranu proračuna kako bi se i opterećenja na prihodnoj strani mogla značajnije smanjiti. Naime, prema posljednjim podacima Eurostata, u 2019. ukupni udio poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u BDP-u iznosio je 38,7% u Hrvatskoj u odnosu na 41,1% u EU. Međutim, taj je udio za Hrvatsku bio najviši među svim novim zemljama članicama EU, nešto iznad Slovenije i u rangu s Nizozemskom. Iz toga je jasno da postoji značajan prostor za daljnja porezna rasterećenja, posebice ako nam je cilj sustići razvijenije članice EU. U ovim vremenima kada je upitno hoće li biti ikakve dobiti nužno je umanjiti poreze i za ona poduzeća koja ostvaruju prihode iznad 7,5 milijuna kuna godišnje. U daljnjim izmjenama predlažemo ostala rasterećenja koja su nužna zbog epidemiološke i gospodarske situacije, kao što su produženje razdoblja za prijenos poreznog gubitka, proširenje primjene porezne stope PDV-a od 13% te navedeno smanjenje poreza na dobit za sve porezne obveznike.“