Piše: Goran Gazdek
Točno na križanju triju državnih cesta u središtu Velikih Zdenaca uzdiže se za seoske prilike monumentalno tvorničko zdanje. Obučeno je u bijelo, kako to i priliči mjestu gdje se mlijeko prerađuje u sireve. S pročelja se smiješi lik mlade djevojke uokvirene crvenom potkovom i četverolisnom djetelinom ispod koje dominira naziv ‘Zdenka’. Sve je dužinom zida podvučeno plavom trakom i porukom: ‘Sir koji oduvijek volimo’. S koje se god strane dovezemo do centra, iz pravca Virovitice, Daruvara, Bjelovara ili Kutine, ne možemo a ne primijetiti logotip sirane čiji su trokutići othranili generacije i generacije ljudi širom nekadašnje Jugoslavije. I danas se u narodu, za sve topljene sireve u svim državama regije, često koristi naziv - Zdenka sir.
Zdenka je imala uspone i padova, nacionalizacije, pretvorbe i privatizacije, ali je oduvijek bila pokretač razvoja ovoga kraja. I danas, kada obilježava 125 godina postojanja jedna je od deset najvećih i najuspješnijih tvrtki Bjelovarsko-bilogorske županije. Zato je posjet njenim postrojenjima u okviru našeg serijala Poslovna scena neizbježan. Valja u obljetničkoj godini priupitati kako se nosi sa sve većom konkurencijom velikih i malih sirara na domaćem i inozemnom tržištu, koliko izgrađeni brend pomaže uspješnom poslovanju i je li to dovoljno te što je potrebno raditi da bi se zadržale postignute pozicije.
- Od kada je 2008. privatizirana do danas u tvrtku je uloženo 25 milijuna eura, kompletno je modernizirana iznutra i izvana. Jedino tako možemo nastupati na tržištu, jedino tako se možemo bosti s konkurentima bez obzira na poznati brend i uhodano tržište. Samo prošle godine uloženo je pet milijuna eura – odmah na početku odgovara predsjednik Uprave Željko Gatjal, i objašnjava kako su moderni strojevi nužni zbog smanjenja troškova po jedinici proizvoda čime se postiže bolja cijena na tržištu.
Zdenka je nesumnjivo jak brend koji drži 80 posto topljenih sireva na hrvatskom tržištu, u BiH i Sloveniji 60 do 70, Crnoj Gori i Makedoniji 40, a u Srbiji 20 posto. Preko Lidla i nekih drugih trgovačkih lanaca Zdenkini proizvodi se nalaze na policama gotovo svih zemalja Europske unije, a izvozi se i u Ameriku.
- Svake godine modificiramo brendove i izbacimo nešto novo. Ove godine idemo s novim izgledom gdje ćemo naznačiti jubilej, ali i s novim proizvodima: svježi sir bez masti, topljeni sir s medvjeđim lukom, topljeni sir s kobasicom, retro stil clasic i čardaš što je mnogim generacijama prepoznatljivo. U prodaji nam pomaži znakovi kvalitete, a na svim proizvodima posebno naznačujemo da su spravljeni isključivo od hrvatskog mlijeka – objašnjava naš sugovornik.
Zdenka godišnje za svježe, topljene, tvrde i polutvrde sireve te maslac, sirutku u prahu i sedam vrsta namaza, preradi 18 milijuna litara mlijeka. Mlijekom ju opskrbljuju vlasnici, tvrtke Cautio iz Našica (u vlasništvu obitelji Mihalj) i Granolio iz Zagreba (većinski vlasnik Hrvoje Filipović), odnosno Granolijeva tvrtka kći Zdenačka farma koja se nalazi pet kilometara od sirane. Farma kapaciteta 500 krava u laktaciji, vrhunskog genetskog potencijala, kompletno je rekonstruirana i modernizirana. Uz njih tu je i 200 kooperanata u krugu pedeset kilometara.
Dosta je starijih kooperanta koji ne mogu pratiti ulaganja pa polako odlaze. Ostaju veliki oni koji su spremni uhvatiti se u koštac sa zahtjevnom proizvodnjom kvalitetnog mlijeka. Zanima nas i kako se s radnom snagom u kontekstu odlazaka iz tog izrazito ruralnog područja zapadne Slavonije.
- Trenutno je zaposleno 230 radnika. Teško ih naći, ali se snalazimo. Imamo dosta radnika starije generacije koji postupno odlaze u mirovinu. Određeni broj ljudi je otišlo van, ali na selima u okolici još ima onih koji bi vrlo rado radili kod nas. Zapošljavamo djecu radnika, one koji su završili osnovnu ili srednju školu. Obiteljska je tradicija bilogorskog kraja raditi Zdenci. Uvijek zapošljavamo nove i tu nemamo problema zato što je država omogućila da uzimamo radnike koje plaća četiri mjeseca. Nakon toga izaberemo one koji su dobri i koristimo mjeru kojom država godinu dana pokrije pola plaće. Tako za godinu i četiri mjeseca dođemo do kvalitetnih radnika – govori Gatjal.
Kad je krenula pandemija i krcanje kućnih zaliha, netko je u novinama napisao što treba imati u hladnjaku u doba korone. Na prvom mjestu su bila dva komada topljenog sira. Police su ispražnjene u trenu, a Zdenka je 2020. završila s rastom prihoda od gotovo osam posto.
Kompanija je uspješno preživjela korona krizu, ali problemi oko isporuke ambalaže su ostali. Kutijice za sir dobivali su u roku dvadeset dana od narudžbe, sada za svu ambalažu moraju čekati i do četiri mjeseca jer i njihovi proizvođači čekaju sirovine. Dogodi se da kutijice uspiju nabaviti, a onda im ne stigne folija za motanje proizvoda. Sve što postoji na hrvatskom tržištu kupuju od domaćih dobavljača. Uvoze tek nešto kartona.
I srednjoročni i dugoročni planovi Zdenke predviđaju stalna ulaganja u modernizaciju strojeva i osmišljavanju novih okusa.
- Bez prestanka treba ulagati i pratiti natječaje, krediti su još uvijek povoljni. Koristili smo u početku mjere iz SAPARD-a i IPARD-a, a prošle godine mjeru 4.2.1. operacije ‘Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima’ programa Ruralnog razvoja i tako dobili 50 posto povrata od uložene investicije. Koristit ćemo i buduće mjere koje nam budu na raspolaganju - planira Gatjal.
Uprava tvrtke danas se nalazi nekadašnjem Zdenkinom rekreacijskom centu, popularnom ZRC-u. Otvoreno početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, moderno zdanje sa sportskim i ugostiteljskim sadržajima predstavljalo je vrhunac gospodarskog rasta i turističkog potencijala Velikih Zdenaca i vrlo brzo je postalo omiljeno odredište gostiju iz cijele regije.
- Ovdje je bila četverostazna kuglana u kojoj su radnici nakon posla rekreativno kuglali, a trenirali su i kuglači iz lokalnog kluba – govori nam domaćin prateći nas i pokazuje prostor s desne strane hodnika.
S lijeve strane je trgovina u kojoj danas, baš kao i nekada kad je otvorena, lokalni svijet može kupiti sve Zdenkine proizvodi po diskontnim cijenama. Valjda je zato preživjela; pa i nacionalizaciju, pretvorbu, privatizaciju i - koronu.
Kompletnu reportažu o poslovnoj sceni Bjelovarsko-bilogorske županije možete pročitati u novom digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera