Hrvatska
StoryEditor

[Poslovni putopis]: Kako Pula uči živjeti i raditi bez velikog Uljanika

19. Siječanj 2022.
Liderovci u Puli - Dražen Lapić, Goran Litvan, Saša Tešićfoto Lider Media
Pišu: Goran Litvan i Aleksandar Tešić

Donosimo prvi nastavak velike inventure hrvatske poslovne scene promatrane iz 'žablje perspektive', s lokalne razine. Serijal će potrajati 30 tjedana, u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera. Za to vrijeme na Liderovom portalu svakog dana objavljivat ćemo poslovne putopise o najznačajnijim kompanijama u svim županijama i gospodarski najjačim gradovima, kao i tvrtke s razvojnom perspektivom

Grad na sedam brežuljaka, s amfiteatrom, Marsovim poljem i Augustovim forumom (a nije Rim) pretrpio je najveće promjene u pet godina, otkako smo radili posljednju veliku poduzetničku inventuru. Do prije nekoliko godina tri najveće tvrtke bile su Uljanik, Arenaturist (današnja Arena Hospitality Group) i Uniline. Propast velikog škvera i korona sasvim su preokrenuli raspored snaga. U 2020. (posljednja godina za koju postoje kompletni usporedivi rezultati) vrh su zauzeli Auto Benussi, cementara Calucem i Alpha Adriatic (bivša Uljanik plovidba). Nigdje u samome vrhu ni turizma ni brodogradnje.

I, dok se turizam počeo oporavljati prošle godine, a konačnom se oporavku i povratku na rekordnu 2019. turistički radnici nadaju u 2023., Pula i cijela Istra još će dugo stenjati zbog propasti Uljanika, koji je nekad zapošljavao 3400 radnika, a danas je njegova izvedenica, Uljanik 1856, spao na 250 zaposlenih (a na početku 'novog doba' bilo ih je samo 33), koji pokušavaju spasiti što se spasiti dade, i realizirati novi koncept brodogradnje, ali u znatno skromnijim okvirima.  

Koncentrični krugovi propasti

Propast Uljanika poznavatelji objašnjavaju državnim instaliranjem podobnih uprava, koje nitko nije kontrolirao (a ponajmanje najveći dioničar – država), pa se novac nemilice izvlačio putem kooperacija, i Uljanik je postao bankomat. Kraj je bio logičan kad se tome doda lakomost – od preuzimanja više poslova nego što dozvoljavaju mogućnosti, do prevelikih apetita Uljanikovaca s preuzimanjem 3. maja.  Nažalost, ukupna šteta od stečaja (kojem je prethodila serija medijski popraćenih uhićenja) nije se zaustavila samo u krugu Uljanika, koji je za sobom u propast izravno povukao i povezane tvrtke: Uljanik Strojogradnju Diesel, Uljanik TESU, Uljanik Pomorstvo, Uljanik PIS, Uljanik Proizvodnju opreme… Koncentrični krugovi propasti proširili su se i na kooperante kao što je sarajevski Brodograditelj koji je osiguravao radnike iz BiH za pulsko brodogradilište, a stradali su – u većoj ili manjoj mjeri i brojni drugi kooperanti. Primjerice, susjedno brodogradilište, Tehnomont (o kojem smo pisali u prošlom broju), za Uljanik i 3. maj nekad je radilo i do 8.000 tona brodskih sekcija godišnje. Takvog posla više nema, ni za Tehnomont ni za druge kooperante iz Pule, Istre i Hrvatske.

Nekadašnji skladištar i brodocjevar u Uljaniku, koji je silom prilika zasjeo u direktorsku fotelju, Samir Hodžić, i dalje je optimist, kao i prije godinu dana, kad je sa rijetkim preostalim radnicima ponovno pokretao proizvodnju.

– Nisam netko tko voli prodavati priče i da ne mislim da je to moguće ne bih se toga ni prihvatio. Ljudi su otišli iz Uljanika ali rade u blizini, u Italiji, i željni su povratka kući. U ovom trenutku imamo dovoljno ljudi, ali cilj je širenje proizvodnje i trebat će nam još ljudi. Naravno da onda treba tim ljudima pružiti sigurnost kroz ugovorene poslove i njihove plaće. Srednjoročni plan je završavati jedan veći brod godišnje i popunjavati rupe manjim brodicama kao što su ribarice te poslovima za druga brodogradilišta kao što su proizvodnja brodskih sekcija. Planiramo nastaviti poslovati na tržišnoj osnovi i održati brodogradilište – optimističan je prvi čovjek Uljanika 1856, nekad jedan od glasnijih kritičara bivšega vodstva.

Sutra: Uljanik Brodogradnja 1856: Prva godina bez gubitaka na ostacima ostataka pulskog škvera

Od povijesnog grada do grada budućnosti

Nekad je brodogradilište bilo meta nekretninskih špekulanata, koji su na tom atraktivnom prostoru sanjali turističke investicije. Nova pulska vlast htjela bi zadržati brodogradnju, a jedna od zvučnih ideja je da se prostor Uljanika pretvori u industrijski inkubator za malu brodogradnju. Da je prostor kojim raspolažu ogroman i da im kao takav generira troškove svjestan je i direktor Hodžić. Otvoren je za iskorake u smjeru mogućeg brodograđevnog huba i kaže da su sve što im ne treba, što ne koriste, odmah spremni dati u potkoncesije proizvodnim tvrtkama.

Novi pulski gradonačelnik Filip Zoričić tvrdi da ima plan za rast Pule sa 60 tisuća stanovnika na 100 tisuća. Najavio je, među ostalim, smanjenje komunalne naknade za brodogradnju, koja bi samo Uljaniku donijela uštedu veću od milijun kuna na godinu. Ta mjera razočarat će nekretninske špekulante, a razveseliti Uljanikovce, ali i još 30-ak pulskih brodograđevnih tvrtki.

Zoričić kao pulske teme ključne na putu tranzicije u 21. stoljeće i nakon Uljanika spominje digitalizaciju, klimatske promjene, promet i zelene politike. Pulu vidi kao centar za freelancere i inovacije, za razvoj startupova, i najavljuje predstavljanje plana razvoja u suradnji sa Sveučilištem, Infobipom, Carnetom i drugim partnerima. U tom kontekstu Zoričić je siguran da će Pula 'kao povijesni Grad postati Grad budućnosti'.

Živi bili pa vidjeli!

Kompletnu reportažu iz Pule možete pročitati u novom tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera

18. svibanj 2022 00:47