Hrvatska
StoryEditor

[Poslovni putopis] Splitski SeekandHit bome ‘udara‘, u posljednjih godinu dana su se udvostručili, a njihove usluge bit će još i traženije

04. Ožujak 2022.
Mario Frančešević, Uber/SeekandHitfoto Lider Media

U splitskom trgovačkom centru Joker smjestio se Uber koji nema veze s taksi prijevozom, ali to ne znači da im na vrata, koja, uvjerili smo se u to, nije baš jednostavno pronaći, često ne banu ljudi koji žele unovčiti svoje vozačke vještine. 'Naš' je Uber tvrtka koja je rođena godinu dana prije globalnog prijevozničkog disruptora, osnovao ju je 2007. Mario Frančešević, a dosad je nanizala puno uspjeha i moćnih klijenata. I svi je znaju kao SeekandHit jer se tako zove njihov brend. I, prije no što uđemo u njihov prostrani ured i saznamo što se događalo i planiralo unutar tih zidova u posljednje vrijeme, napomenimo da se agencija SeekandHit bavi digitalnim oglašavanjem, analitikom i razvojem rješenja u digitalnom marketingu. Oni, saznat ćemo ubrzo, vole reći da se bave performance marketingom. Prvi su Google AdWords certificirani partner u Hrvatskoj, a Deloitte ih je 2019. uvrstio na listu 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki na području Europe, Bliskog Istoka i Afrike 

Pssst, zvonimo!

Dočekuje nas nekoliko nasmijanih lica. Frančešević je za naš susret rezervirao sobu za sastanke pa zauzimamo pozicije. I dobro da nas je smjestio tamo, jer svega par minuta kasnije, za velikim stolom u multifunkcionalnom lobiju gdje smo se maločas mislili usidriti, počinju se okupljati gladni ljudi sa svojim posudicama za ručak, gledam ih kroz staklena vrata i par trenutaka uživam u njihovoj familijarnosti i šušuru koji nastaje. Tek smo došli u Split, a već mi je žao što propuštam najdraži dio uobičajenog zagrebačkog radnog dana, redakcijski zajednički ručak. No, pola tri je, mi bismo ionako svoje već odavno poručali, a tu smo sada, naoružani kavom i vodom spremni za razgovor.

Upis u regionalnu startupovsku knjigu slavnih

Frančešević nas brzinski provodi kroz povijest agencije ističući kako je 2012. zapravo bila uvod u sve što danas rade jer su tada razvili vlastiti proizvod. Naime, kada je Facebook predstavio svoje oglašavanje, mogućnosti za upravljanje tim oglašavanjem bile su vrlo ograničene, pogotovo u odnosu na ono što je nudio Google. Stoga je naš osnivač, zajedno sa svojim bratom Ivanom i kolegom Andrejom Bobošem koji su mu se u međuvremenu pridružili u agenciji, napravio SocialBrando, softversku platformu koja je oglašivačima na Facebooku nudila sve mogućnosti koje je imao Google, i počeli ga prodavati klijentima. No, ubrzo se našao klijent koji nije želio samo koristiti tu tehnologiju, već je posjedovati. Bio je to češki Socialbakers koji je na kraju i akvirirao SocialBrando, a bila je to i velika prekretnica za tvrtku. U to vrijeme još nismo bili kao danas 'naviknuti' na to da strane tvrtke kupuju hrvatske startupove i njihove proizvode, stoga se SeekandHit tom prodajom definitivno upisao u regionalnu startupovsku knjigu slavnih.

– To nam je omogućilo da od tvrtke sa četvero zaposlenih narastemo na tvrtku sa 60 zaposlenih i da  cijelo vrijeme pokušavamo unaprijediti sve procese oko digitalnog oglašavanja, da nismo samo oni koji postavljaju te oglase na internet, već i da razumijevamo te podatke kroz strojno učenje i umjetnu inteligenciju – objašnjava osnivač SeekandHita kako su im osim financijskog boosta, Česi tim potezom dali dodatan poticaj da se nastave usavršavati i specijalizirati u tom području.

Pandemijska erupcija poslovanja

Budući da digitalni marketing već niz godina nastavlja bubriti, nisu mogli 'upiknuti' bolju nišu. Nakon erupcije pandemije, njihovim tehnologijama za automatizaciju kampanja, tracking i digitalno oglašavanje čak se još i obilatije koriste hrvatske, ali i inozemne tvrtke.

Imali smo najbolju godinu do sada i to za čak 60 posto bolju u odnosu na dotadašnju najbolju, 2019. Lani smo uprihodili gotovo 26 milijuna kuna. Nakon početne panike u 2020. koja je trajala od ožujka do svibnja, sve je buknulo, mi smo s 30 ljudi došli na njih 60. Sve što smo dosad radili, sada radimo na većoj skali. Svi klijenti koje trenutno imamo u Hrvatskoj povećali su svoja ulaganja i suradnju s nama, a proširili smo i poslovanje na vanjskim tržištima, trenutno nam izvoz čini 64 posto prihoda – priča Frančešević.

Iako ne mogu reći da nisu prisutni na drugim kontinentima (s Infobipom su, kad je taj vodnjanski div još bio patuljak, krenuli u prva osvajanja Afrike), uglavnom usluge prodaju na zapadnoeuropskom tržištu. Uz Češku, svojim martechom 'operiraju' po Skandinaviji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švicarskoj. SAD im trenutno nije baš zanimljiv jer bi trebali uvesti noćni rad kako bi prevladali razlike u vremenskim zonama, no ideja da uđu i na to tržište postoji.

– Firma je profitabilna od samih početaka, dosad smo sve bootstrappali, tako da jesmo razmišljali o akviziciji tvrtki na stranim tržištima. Primjerice, u SAD-u koliko god oni bili otvoreno tržište, bolje reagiraju na lokalne tvrtke i lakše bi nam bilo da imamo nekoga tko tamo radi. Međutim, ulazak na strano tržište zna biti dosta zahtjevan i još ćemo vidjeti kako i kada s time krenuti. Dobro nam je što nemamo neke lude projekcije kojima moramo dostići vlastite ciljeve ili zadovoljiti investitore. Idemo svojim tokom i pokušavamo napraviti to što radimo što bolje možemo pa ćemo vidjeti gdje ćemo doći – opušten je oko toga Frančešević.

Ima svoje klijente, ima posla, na tržištu uvijek ima nekih novih izazovnih zadataka s kojima se treba hvatati u koštac i koji potpiruju strast, osim toga, dokazao se na tržištu, prodao je platformu stranoj firmi s kojom i dalje surađuje, ta zašto bi pregarao dohvaćajući najudaljenije stijene, kad se i ovako neprestano penje.

Kako je nastao 'Uber stariji od Ubera'

Naziv firme plod je jedne kave u divnom društvu latinskog rječnika na koju je Frančeševića poslao referent trgovačkog suda s obzirom da se tada nisu prihvaćale engleske riječi u nazivu firme; dopuštale su se samo latinske i starogrčke riječi, uz hrvatske, naravno. – Listao sam tako latinski rječnik, došao do slova 'u' i naišao na uber. Svidjelo mi se jer se u internetskoj komunikaciji riječ 'uber' koristila da se prikaže da je nešto jako dobro. Bilo je smiješno jer mi referent nije vjerovao da je to stvarno latinska riječ pa je i on listao rječnik da se uvjeri, ali ni to ga nije zadovoljilo, tvrdio je da je naziv previše sličan nazivu Hubert. Na kraju je ipak pristao – ispričao je Frančešević kako se izborio za ime tvrtke. No, zapravo ih rijetko tko poznaje pod tim nazivom. Uber je samo pravno lice, svi ih poznaju pod nazivom brenda SeekandHit.

Što to oni rade i 'aha trenutak'

SeekandHit od samih početaka surađuje s Podravkom i Emmezetom, a budući da su iz Splita gdje je turizam vrlo bitan, rade i s hotelskim lancima kao što su Valamar i Sunčani Hvar, raznim tour operatorima i turističkim agencijama. Od stranih klijenata, izdvajaju češko-američku tvrtku Emplifi koja se bavi analitikom i društvenim mrežama te razvija rješenja za uvid u podatke korisnika na etičan način te Kiwi.com, jednu od vodećih svjetskih tražilica za avionske karte. Kako bismo dobili malo jasniju viziju što zapravo rade, pitamo kako izgleda suradnja s Kiwijem.

- Za njih radimo automatizirana rješenja za oglašavanje. Kako su oni u industriji koja je iznimno kompetitivna, za prodaju avionskih karata moraju se u stvarnom vremenu korigirati cijene da bi se moglo uhvatiti kupca. Na prilagođavanje tih cijena i oglasa koji ih komuniciraju ne može raditi jedna osoba jer se one moraju istovremeno promijeniti na svim destinacijama u svijetu, što znači milijune kombinacija i stotine tisuća oglasa te milijuni ključnih riječi. U pozadini toga mora biti stroj, tako da, čim promijene cijenu neke karte, da se to ona odmah promijeni i na Google i Facebook oglasima, eto na tome radimo – plastično nam objašnjava Frančešević i vjerojatno čita po našim izrazima lica da proživljavamo 'aha-trenutak'.

Ključevi razvoja splitskog IT-a 

Prelazimo na standardno pitanje o tome kako stoje što se radne snage tiče. Korona u tom području na IT definitivno nije djelovala blagotvorno. Sveopće prihvaćanje rada na daljinu još je otežalo pecanje na zaposlenike koji za potrebe SeekandHita čak i ne moraju (svi) biti programeri. Marketingaši i analitičari trebaju im baš kao i developeri koji su, poznato je, kronično deficitarni.

– U sve što se takne, a vezano je uz IT i digitalizaciju, možete biti sigurni da je deficitarno. Kod nas kronično nedostaju kadrovi. Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu su i sada iste upisne kvote kao i kada sam se ja upisivao, a to je bilo prije 20 godina. Ništa se nije promijenilo, iako je potražnja ogromna – u nevjerici je naš sugovornik.

To ih prisiljava da se snalaze. Uzimaju ljude bez ikakve podloge i iskustva, do zaposlenika dolaze i kroz prakse budući da surađuju s Ekonomskim fakultetom i Fakultetom elektrotehnike, računarstva i brodogradnje u Splitu. Problem sa zapošljavanjem studenata je što je neizvjesno hoće li im se ulaganje u  njihovo osposobljavanje za samostalni rad koje iziskuje minimalno šest mjeseci isplatiti. Logično je da se oni kojima je to prvi posao žele okušati i u nečem drugom, za razliku od kolega koji su već imali priliku raditi u drugim radnim okruženjima. Zaposlili su čak i jednog srednjoškolca koji im je došao kroz njihov program radionica. On i danas radi, samo što više nije srednjoškolac.

– Mi nikada ne pitamo nikoga za diplomu, takva nam je industrija. Imamo analitičara Egipćanina koji je studirao u Zagrebu i dovukli smo ga ovdje jer nismo mogli naći nekoga tko ima iskustva. Voljeli bismo više takvih, ali problem je što, ako želimo povući više takvih ljudi s iskustvom, oni obično imaju obitelji koje bi poveli sa sobom i trebaju međunarodne škole za djecu. U Splitu je donedavno nije bilo, ali jedna se otvorila i držim fige da im uspije – kaže nam Frančešević.

Hrvatska kasni i u digitalnom marketingu

Trendi smo nacija, ali poprilično u mnogim pogledima kaskamo, digitalni marketing nije iznimka. Frančešević tvrdi da postoji odmak od otprilike tri godine da ono što se dogodi na vanjskom tržištu postane relevantno na hrvatskom. Budući da smo malo tržište, ne možemo koristiti ni sve uslugu Googlea i Facebooka koje se nude na većim tržištima. To znači da što se tiče digitalnog marketinga ne možemo konkurirati nekim svjetskim tvrtkama. – Razlika je što su u inozemstvu timovi za marketing mnogo veći nego kod nas. U našim tvrtkama koje zapošljavaju recimo tisuću ljudi, samo su dvije do tri osobe zadužene za digitalni marketing, dok su vani odjeli digitalnog marketinga veliki i razgranati na zasebne specijalizirane timove za analitiku, oglašavanje i slično. Puno su svjesniji važnosti te vrste marketinga. Tako da se surađujući s vanjskim klijentima bavimo puno ozbiljnijim problemima i projektima jer su ta tržišta već spremna i uhvatila su se u koštac sa stvarima s kojima ćemo se ovdje baviti možda za tri godine, a možda i nećemo – kaže Frančešević.

Velika kolačić-tranzicija puna prilika 

Činjenica je da će na tržištu ljudi koji razumiju i znaju čitati podatke biti sve traženiji. Ukidanjem kolačića trećim stranama na kojima trenutno počiva tehnologija digitalnog oglašavanja, sprema se velika tranzicija. Taktike oglašavanja kakve sada ima Google neće postojati, svi će se morati osloniti na vlastite baze pretplatnika i pritom znati koristiti te podatke o korisnicima da bi formirali sliku o tome tko su oni, kako im plasirati oglase i slično. To je jedan od najvećih obrata koji se događa u ovoj industriji u posljednjih 20 godina, tumači nam stručnjak za digitalni marketing. No, ipak nije 'kraj svita', dapače.

– Nama je to prilika jer neće se ništa dogoditi ni nama ni klijentima. Oglašavanje će još više rasti, bit će još veća potreba za razumijevanjem tih podataka i za ovime što mi trenutno radimo. U budućnosti će postojati potreba da svaka tvrtka razumije podatke koje prikuplja i na temelju njih nešto radi. Mi smo u poziciji da razumijemo sve to što se događa i možemo pomoći da oglašavanje bude učinkovitije. Klijenti od nas traže da za kunu koju ulože vratimo dvije – smješka se direktor SeekandHita i pažljivo važe riječi kada nam otkriva da u suradnji s airtom Davora Runje i Hajdi Ćenan rade na razvoju platforme Capt'n.AI koja koristi kombinaciju umjetne inteligencije i strojnog učenja da bi rasporedila budžete za oglašavanje između Googlea i Facebooka. Projekt je u beta fazi, a plan ga je u ovoj godini postaviti na noge. Sve sam izbrbljala što smo čuli, ali čuli smo ionako samo ono što se smije znati.

Bacamo još jedan đir po agenciji, zavirujemo u urede u kojima svi imaju otvorena vrata, takva im je politika. Čitaj između redaka: 'Svi smo tu jedni za druge, ne izoliramo se.' Slatko! Još jednim putnim pitanjem doznajemo da tvrtka nije na prodaju, ali je otvorena i za tu vrstu suradnje jednoga dana. – Takve akvizicije se događaju. Za velike je tvrtke puno povoljnije sada doći, kupiti tvrtku nego doći na tržište, investirati u razvoj, ljude i sve ostalo. Ako nam se dogodi nešto slično, možda ćemo za pet godina imati 300 ljudi, tko zna – ispraća nas domaćin, a mi željni sunca i mora, hrlimo splitskoj rivi.

Sutra: Kako splitska agencija Calvados Club priprema teren za uspješnu turističku sezonu

22. studeni 2024 06:21