pišu: Goran Litvan i Goran Gazdek
Kad je 1756. godine Marija Terezija svojom uredbom utemeljila vojno uporište u blizini Severina, u kojem je godinu prije krvavo ugušena severinska buna, trebalo je to biti tek sjedište križevačke i đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. No još za vrijeme gradnje utvrda je pretvorena u otvoreni grad, koji je najprije nazvan Novi Varaždin, a zatim ipak Bjelovar, prema već postojećem naselju.
Marija Terezija nije mogla ni zamisliti da će njezina utvrda u međuvremenu biti odvojena od toga sjevernog trokuta (koji zatvaraju Đurđevac i Križevci) i postati sjedište i najsjeverniji grad Bjelovarsko-bilogorske županije, koja se prostire uglavnom južno od Bjelovara. A još je manje mogla misliti da će na tom području ovih dana postati aktualna energija iz dubine zemlje.
Upravo prošlog tjedna prestala je raditi najveća europska geotermalna elektrana Velika 1 u Velikoj Cigleni. To je nastavak vlasničkih dubioza između turskog investitora Muharrema Balata i Dragana Jurilja, koji se u međuvremenu uspio registrirati kao većinski vlasnik, a u vezi s čim se vodi još niz pravnih sporova. Jurilj je sad privremeno zaustavio rad GE-a Velika 1 jer mu HROTE zbog vlasničkog spora nije isplatio 105 milijuna kuna.
A dok Velika 1 stoji, Bjelovar ima velike planove s aktiviranjem novih geotermalnih izvora na gradskome području, u Velikom Korenovu. Tu će se graditi Terme Bjelovar i izrasti nova, treća poslovna zona na 80-ak hektara. No dok je geotermalna energija na čekanju, ostatak županijskog biznisa ne čeka.
Proizvođač i trgovac namještajem Prima najjači je poslovni subjekt. Biznis u vlasništvu obitelji Radić obuhvaća osam tvornica za proizvodnju namještaja, 59 trgovina u Hrvatskoj i devet u Makedoniji s ukupno više od 2000 zaposlenih. Renato Radić tvrdi da je njegova grupacija najveći proizvođač namještaja na području zemalja bivše Jugoslavije i izvozi u gotovo sve zemlje Europske unije.
Konkurenti će reći da je Radić složio ekipu vrlo sposobnih i jako dobro plaćenih ljudi koji odrađuju veliki dio posla. Ranije je bio maksimalno angažiran u strukovnim udrugama HGK i HUP-a, ali ga više nema na sastancima, a rijetko se javlja i ljudima iz branše.
Uz drvo je vezana i druga po veličini županijska tvrtka, Kronospan CRO. Nekadašnja Iverica od 2004. posluje u sklopu velike austrijske multinacionalne kompanije. Taj proizvođač furnira i ostalih drvenih proizvoda u prvoj godini pandemije ostvario je rast prihoda od 23 posto. Čak 75 posto prihoda ostvaruje na tržištima izvan Hrvatske i najveći je izvoznik u županiji.
Bjelovarsko-bilogorski kraj nekad je bio poznat po velikoj proizvodnji mlijeka, uz bok Osječko-baranjskoj županiji, i imao je najviše isporučitelja. No danas nema ni jedne farme u top 10, koje su mahom pozicionirani istočnije, u Slavoniji.
Najveća je Granolijeva Zdenačka farma, a valja spomenuti i 200 kooperanata čiju proizvodnju otkupljuje 'majka' svih topljenih sireva, Zdenka iz Velikih Zdenaca, danas u većinskom vlasništvu tvrtki Granolio i Cautio iz Našica, koja je također Zdenkin dobavljač mlijeka.
U Bjelovaru je još jedna velika sirana, Sirela, koja je od 2007. 'utopljena' u Dukat. Od kraja prošle godine bjelovarski sirevi Podravec, Ribanac, Trapist, Dimsi i ostali proizvode se pod markom Lactalisova Presidenta. No ako su nestali Sirela i njezini brendovi, bar je ostala proizvodnja u bjelovarskome pogonu, koji je Dukat modernizirao 2019. godine.
Prehrambeni sektor zaokružuju još dvije velike tvrtke s tradicionalnim, jakim brendovima – Intersnack Adria i Koestlin. Čipi čips i ostali nekad Franckovi proizvodi od krumpira danas su dio njemačkog Intersnacka, koji je prije nekoliko godina sjedište tvrtke preselio iz Zagreba u Hercegovac. Koestlin je pak u Bjelovaru još od 1905., a posljednjih dvadeset godina u vlasništvu je širokobriješkog Mepasa Mirka Grbešića. Najveći je proizvođač keksa u Hrvatskoj i najveći izvoznik na području bivše Jugoslavije, čije su države glavna tržišta za izvoz čak 60 posto proizvodnje.
Što se tiče metalne industrije, tu se situacija znatno promijenila. Nekadašnji lokalni industrijski giganti, daruvarski Dalit i Fenor iz Nove Rače propali su, a na njihovim razvalinama, razvijaju se pa i u njihovim nekadašnjim pogonima, novi poduzetnički pothvati, prilagođeni vremenu – manjeg opsega, ali na zdravijim temeljima i sigurnije budućnosti. O nekima od njih pisat ćemo u sljedećim nastavcima.
Kompletnu reportažu o poslovnoj sceni Bjelovarsko-bilogorske županije možete pročitati novom u digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera.