Povećava se minimalna plaća u 2021. godini. Ona će iznositi 4.250 kuna bruto, odnosno 3.400 neto. To je za 187 kuna više u brutu i točno za 150 kuna u netu više nego u 2020., rekao je premijer Andrej Plenković.
- To je 4,61 posto više nego sada. Ukupno povećanje će u odnosu na 2016. godinu biti 1.130 kuna u brutu, odnosno 904 kuna u netu. Kroz četiri godine našega mandata minimalna plaća skočila je za 36,2 posto! - pohvalio se premijer Plenković.
Govoreći o rebalansu proračuna i prijedlogu proračuna za iduću godinu rekao je da se predviđa da će u ovoj godini gospodarski pad biti osam posto što je manje od procjena.
- Dobro je da ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje pokazuju na oporavak od posljedica udara COVIDa-19. Za domaće ekonomsko okruženje predviđa se da će pad iznositi osam posto BDP-a. Vrlo je važno da je fiskalna politika vlade prije pandemije bila dugoročna fiskalna održivost i smanjenje javnog duga. Mi smo kao vlada bili svjesni da će korona kriza dovesti do neželjenih posljedica za gospodarstvo. Stoga je vlada iskoristila fiskalni prostor za spašavanje radnih mjesta i održavanje gospodarskih aktivnosti".
"Znali smo da će epidemija dovesti do negativnih posljednica za gospodarstvo. Stoga smo donijeli niz mjera. Uspjeli smo imati bolju turističku sezonu koja se pokazala iznad svih očekivanja i stoga smo imali bolju proračunsku situaciju. Bilježimo i priljev sredstava iz EU fondova, no nastavak pandemije od nas zahtjeva potpore gospodarstvu i najranjivijim dijelovima društva. Povećavamo sredstva za mirovine i potpore za gospodarstvenike. Dodatna sredstva izdvajamo i za plinski terminal na Krku", rekao je Plenković.
Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 5,0%, kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. U ovoj godini očekuje se izražen negativan doprinos gospodarskom rastu kako od strane domaće potražnje, tako i od neto inozemne potražnje.
Kao i u proteklim godinama, u ostatku projekcijskog razdoblja rast BDP-a će se temeljiti na doprinosu domaće potražnje, dok se od strane neto inozemne potražnje očekuje blago pozitivan doprinos u 2021. koji će se zatim smanjivati prema neznatnom negativnom iznosu na kraju razdoblja. U 2021. godini očekuje se ubrzanje inflacije na 0,8%, prvenstveno kao posljedica povećanja cijene energije u uvjetima oporavka cijena nafte na svjetskim tržištima dok će se u ostatku projekcijskog razdoblja inflacija zadržati na relativno niskim razinama. U iduće tri godine očekuje se oporavak zaposlenosti po stopi od 0,7% u 2021. te nešto snažniji rast zaposlenosti od 1,4% u 2022. i 2023.
Prihodna strana proračuna određena je očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru sustava poreza na dobit, poreza na dohodak te poreza na dodanu vrijednost. Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz EU fondova, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., ali se predviđaju i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.
Nadalje, u fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, za što je predviđeno gotovo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026. godine te 3,6 milijardi eura zajmova. To će, uz održive javne financije omogućiti brzi oporavak ekonomije.
Porezni prihodi
Porezni prihodi za razdoblje 2021. – 2023. projicirani su na temelju makroekonomskih pretpostavki, uzimajući u obzir prethodno spomenute izmjene u poreznom zakonodavstvu.
U skladu s navedenim, porezni prihodi u 2021. godini projicirani su u iznosu od 79,5 milijardi kuna. U narednim godinama, očekuje se daljnji rast prihoda od poreza te su oni za 2022. projicirani u iznosu od 83,4 milijarde kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 5%, dok se u 2023. godini očekuju u iznosu od 86,4 milijarde kuna i bilježe rast od 3,5%.
Porez na dobit
Porez na dobit u tekućoj godini plaća se na temelju poslovanja poduzetnika prethodne godine. Plan kretanja prihoda od poreza na dobit za 2021., te projekcije za 2022. i 2023. godinu rađene su temeljem procjene poslovanja gospodarskih subjekata i očekivanih učinaka porezne reforme. Prihod od poreza na dobit za 2021. planiran je u iznosu od 8,2 milijarde kuna, dok projekcija za 2022. iznosi 9,2 milijardi kuna te 9,6 milijardi kuna za 2023. godinu.
Novom poreznom reformom, od siječnja 2021. godine za sve porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna smanjuje se porezna stopa s 12% na 10% te će snižena porezna stopa od 10% obuhvatiti više od 93% poreznih obveznika. Obzirom na izmjene propisa o oporezivanju dohotka koji predviđa smanjenje porezne stope za dohodak od kapitala ostvaren po osnovi dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10%, potrebno je radi izjednačavanja poreznog položaja inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe smanjiti stopu poreza po odbitku. Stoga se, poreznom reformom smanjuje i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10%. Također, nakon dvije godine primjene uočena je mogućnost za smanjenjem stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača s 15% na 10%. Snižavanjem navedenih stopa poreza po odbitku postiže se veća konkurentnost gospodarstava i u području turizma. Porezno rasterećenje koje se provodi izmjenom Zakona o porezu na dobit iznosi oko 125 milijuna kuna.
Porez na dodanu vrijednost
Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost uz makroekonomske pretpostavke, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi, uzima u obzir i izmjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Od 2021. godine ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz u Europsku uniju pošiljaka čija je vrijednost manja od 22 eura. Po ovoj osnovi očekuje se povećanje prihoda od PDV-a za oko 250 milijuna kuna.
Sukladno navedenom, u 2021. planira se ostvariti 53,7 milijardi kuna prihoda od PDV-a, dok projekcije za 2022. iznose 56,1 milijardu kuna, odnosno 58,3 milijarde kuna za 2023. godinu.
Posebni porezi i trošarine
Prihod od posebnih poreza i trošarina projiciran je na temelju očekivanog kretanja potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir učinke izmjena propisa u trošarinskom sustavu koje su stupile na snagu tijekom 2020. godine, a njihov cjelogodišnji učinak biti će vidljiv tijekom 2021. Tako se u 2021. godini ukupni prihod od trošarina planira u iznosu od 15,4 milijarde kuna. Za 2022. godinu prihod od trošarina projicira se u ukupnom iznosu od 15,9 milijardi kuna, dok u 2023. ovaj prihod iznosi 16,2 milijarde kuna.
Rashodna strana proračuna usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva. Za sanaciju šteta uzrokovanih potresom, već u 2021. godini, predviđena su značajna sredstva, kako iz nacionalnih izvora financiranja, tako i iz Fonda solidarnosti EU. Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i osiguranju odgovarajućeg životnog standarda za građane RH, osigurana su dodatna sredstva za adekvatniji sustav socijalnih naknada, ponajprije za status roditelja njegovatelja i njegovatelja osobe s invaliditetom.
Isto tako predviđena su i sredstva za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ali i za povećana prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje. Također, s ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed planiranih izmjena poreznih propisa koji imaju izravni utjecaj na prihode tih jedinica.
Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,9% BDP-a u 2021. godini. U 2022. ponovno se predviđa manjak od 2,1% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,6% BDP-a. Nakon snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3% BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 85,3% BDP-a u 2021. na 83,4% BDP-a u 2022. te 81,2% BDP-a u 2023. godini. Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje.
Rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2021. godini u odnosu na tekući plan 2020. najvećim dijelom rezultat je osiguranja sredstava za:
- kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed izmjena poreznih propisa u iznosu od 1,5 milijardi kuna,
- doprinos RH proračunu Europske unije u iznosu od 1,1 milijardu kuna,
- rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) u iznosu od 1,0 milijardi kuna
- mirovine i mirovinska primanja (indeksacija mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast broja umirovljenika) u iznosu od 870,3 milijuna kuna
- kamate u iznosu od 658,7 milijuna kuna,
- sredstva učešća za EU pomoći u iznosu od 525,1 milijun kuna,
- socijalne pomoći i naknade u iznosu od 443,5 milijuna kuna,
- decentralizirane funkcije u iznosu od 377,2 milijuna kuna,
- jamstvenu pričuvu u iznosu od 300,0 milijuna kuna (sredstva jamstvene pričuve prošlih godina planirala su se u okviru izdataka)
- sufinanciranje EU projekta na regionalnoj i lokalnoj razini u iznosu od 168,9 milijuna kuna
- sanaciju posljedica uzrokovanih potresom u iznosu od 243,2 milijuna kuna,
- dodatni roditeljski dopust u iznosu od 140,4 milijuna kuna.
Istovremeno se u okviru ovih izvora financiranja smanjuju izdvajanja za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u 2021. godini u odnosu na tekući plan 2020. za 4,5 milijardi kuna.
Preostali rast rashoda odnosi se na rashode financirane iz vlastitih i namjenskih izvora (uključujući EU pomoći) i najvećim dijelom rezultat je povećanja sredstava koja se izdvajaju za aktivnosti i projekte financirane iz EU sredstava i to za mjere usmjerene saniranju posljedica od potresa (koje se financiraju iz Fonda solidarnosti EU), potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (koje se financiraju iz fonda React EU) i sredstva za provedbu projekata u okviru operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali.