Hrvatska
StoryEditor

Povratka na staro nema – Rad od kuće pustio je korijene i ostat će dio poslovne politike

14. Veljača 2022.
Rad od kuće
Iako se iz brojnih tvrtki slažu da postoji dio poslovanja za koji će uvijek biti potreban ured, rad od kuće također ima brojne prednosti pa su zato sve izglednije trajne implementacije hibridnog rada koji uključuje najbolje iz oba modela

Pandemija je promijenila mnoge stvari, posebno kada je u pitanju poslovanje, a ono što je sigurno – ljudi su u posljednje dvije godine naučili raditi na daljinu. Dnevni boravci i kuhinje su mnogima postali uredi, a online sastanci oblik poslovne socijalizacije. No, s obzirom na to da se svijet nastoji vratiti u normalu, sve se više zbrajaju dobre i loše strane ‘novog normalnog‘, a izgleda da je neke navike usvojene u pandemiji teško napustiti.  

Tako mnogi ljudi nisu samo prihvatili rad od kuće, već taj oblik za njih funkcionira vrlo dobro. Za neke toliko dobro da ne žele raditi u tvrtkama koje ne nude tu mogućnost, a mnogi su čak spremni dati otkaz ukoliko će se morati vratiti u ‘staro normalno‘. S druge strane, brojni poslodavci imaju problem s praznim poslovnim prostorima, timovi ne provode vrijeme zajedno, a ponekad se čak i ne upoznaju (uživo). Osim toga, i dio zaposlenika, što zbog smetnji kod kuće ili želje za socijalizacijom, jedva čeka masovan povratak u ‘staro‘ uredsko okruženje.

Naravno, svatko ima svoje viđenje i teško je udovoljiti svima. No, koliko god to nekima bilo po volji ili ne, način rada i navike zaposlenih su se u posljednje dvije godine promijenili i poslodavci traže rješenje s kojim bi svi bili zadovoljni jer rad od kuće ima svoje prednosti i mane, jednako kao i onaj u uredu.

Zaposlenici su sretniji kod kuće

Razlozi zašto neki preferiraju rad od kuće su brojni. Produktivnost i mogućnost raspoređivanja vlastitog vremena samo su neki odgovori na to pitanje, a mnogi zaposlenici smatraju i da poslodavac pokazuje razumijevanje ukoliko im dozvoli rad od kuće što utječe na njihovo zadovoljstvo. Iz Ine, tvrtke u kojoj više od 2500 radnika ima mogućnost rada od kuće, su naveli da, prema rezultatima interne ankete, 99 posto ispitanih smatra da im fleksibilan rad omogućava dobar balans između privatnog i poslovnog života, dok ih 96 posto tvrdi da su tako produktivniji i motiviraniji.

– Fleksibilni oblici rada osiguravaju bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života radnika jer mogu na bolji način rasporediti vrijeme i obveze. Time se povećava zadovoljstvo, motivacija i kreativnost radnika što dovodi i do veće produktivnosti te manje količine stresa – objasnili su iz Ine te dodali da se fleksibilnim radom smanjio broj kratkotrajnih bolovanja, prekovremenih sati i broj dobrovoljnih odlazaka iz tvrtke.

Slično potvrđuju i podaci internog istraživanja iz Hrvatskog Telekoma provedenog na 4000 zaposlenih prema kojem je u svibnju 2020. godine, dok je trajao lockdown, zabilježeno najveće zadovoljstvo zaposlenika u posljednjih 15 godina.

image

Anamarija Minarski, direktorica Odjela za razvoj, zapošljavanje, upravljanje učinkom i iskustvom zaposlenika, Hrvatski telekom

foto
 – U sklopu tog istraživanja, zaposlenici su isticali da su jako zadovoljni što smo im omogućili rad od kuće te su iznimno pozitivno ocijenili nove uvjete rada. Više od 90 posto ih je kazalo da su zadovoljni omogućenom ravnotežom privatnog i poslovnog života, a više od 80 posto da im je produktivnost jednaka ili čak veća dok rade od kuće – kazala je Anamarija Minarski, direktorica Odjela za razvoj, zapošljavanje, upravljanje učinkom i iskustvom zaposlenika u Hrvatskom Telekomu.

Još neke od prednosti ovakvog rada, kako nam je objasnio freelance programer koji već godinama radi od kuće, su i to što nema troškova putovanja niti gubitka vremena na njega. Osim toga, zbog mogućnosti da rad i odmor rasporedi kako želi ga, kaže, čini produktivnim.

– Često u danu osjetimo zasićenje radom i nismo više produktivni. Ako smo doma, uvijek možemo odmoriti i vratiti se poslu kasnije kada skupimo energiju. No, to je mnogima u uredu neugodno napraviti pa rade umorni i dekoncentrirani – objasnio je te dodao da je njemu upravo opcija rada od kuće omogućila da radi ovaj posao jer surađuje sa stranim tvrtkama za koje u suprotnom ne bi mogao raditi jer su mu van dosega.

No, unatoč prednostima koje mu donosi rad od kuće, nakon dužeg vremena smatra da takav život postaje monoton, a od svega mu ne nedostaje ured, već ljudi s kojima bi bilo lijepo moći izmjenjivati ideje.

Manjak socijalizacije u radnoj sredini

Tvrtka Apple je još prošle godine najavila da će se njihovi zaposlenici morati vratiti u urede, a iako se tada povratak odgodio zbog loše epidemiološke situacije, tvrtka će izgleda tajno dozvoljavati tek četiri tjedna rada od kuće u cijeloj godini. Njihov izvršni direktor Tim Cook objasnio je da su takvu odluku donijeli jer ‘video pozivi jednostavno ne mogu zamijenit neke aspekte uredskog života‘, prenio je Business Insider.

image

Mojce Domiter, direktorica odjela Ljudski potencijali i kultura, Atlantic Grupa

foto
 I Mojca Domiter, izvršna direktorica Ljudskih potencijala i kulture Atlantic Grupe, smatra da kada je u pitanju rada od kuće nikada nije bila upitna efikasnost rada, već socijalizacija.

– Rad na daljinu otvara pitanja poput: socijalizacije u radnoj sredini, razmjene ideja i outputa koji imaju implikacije na biznis, uvođenje u posao novih zaposlenika, održavanje i razvoj kompanijske kulture te mnoga druga, o kojima treba voditi računa – objasnila je Domiter.  

Osim toga, iako tehnologija omogućava dobru povezanost, Filip Sakač, djelatnika domaće IT tvrtke, koja radi za energetski sektor, smatra da se često nepotrebno gubi vrijeme na stvari poput spajanja na online sastanke, ali i da okruženja koja puno rade timski ne mogu biti jednako efikasna ako nisu zajedno zbog čega se najvažniji problemi i dalje uvijek rješavaju uživo. On je i inače primjer osobe koja preferira rad iz ureda jer je kod kuće manje produktivan, odnosno ‘duže radi, a manje stvari napravi‘.

– Za mene su glavne prednosti rada iz ureda: manje distrakcija, kad radim od kuće imam dojam kao da radim nešto u svoje slobodno vrijeme, druženje s kolegama, alati poput Teamsa i Skypea ne mogu zamijeniti dolazak do računala od kolege i zajedničko rješavanje problema, a i kad odem iz ureda me nitko ne gnjavi, dok kod rada od kuće uvijek nešto dolazi van radnog vremena – rekao je Sakač.

Andreja Nikšić Paklec, viša koordinatorica ljudskih potencijala u Deloitteu, objasnila je neometan rad odličan dio rada od kuće te da u Deloitteu zaposlenici dogovaraju dolaske u ured s drugim članovima tima ovisno o zahtjevima posla. Svejedno, uz brojne prednosti, i ona prepoznaje neke nedostatke takvog rada.

– Ako pričamo o timskom radu, veća kreativnost postiže se radom iz ureda, a i uvođenje novozaposlenih je nezamislivo provoditi od kuće. Također, ono što u Deloitteu ne želimo jest da naši zaposlenici izgube osjećaj pripadnosti tvrtki i povezanost sa drugim kolegama – kazala je Nikšić Paklec.

I da žele, mogu raditi od kuće

U cijelom ‘bumu‘ koji se dogodio oko rada od kuće, često ostaje zaboravljeno da, naprosto zbog opisa posla, ne mogu svi raditi od kuće. Tako primjerice Atlantic Grupa imam više od tri tisuće zaposlenika koji rade u distribuciji (skladišta ili tereni, tvornice, ljekarne) koji su vezani za radno mjesto. Svejedno, Domiter je istaknula da ti zaposlenici nisu u lošijoj poziciji od onih koji mogu raditi od kuće.

– Ne bih rekla da su pojedine kategorije zaposlenika mogućnošću rada na daljinu privilegirane ili deprivilegirane, naprosto je priroda posla drugačija i moramo tome pristupiti s tim temeljnim pretpostavkama – kazala je Domiter.  

Slično je i u Hrvatskom Telekomu, u kojem dio ljudi uvijek radi na terenu i o kojima, kako je kazala Minarski, nitko ne priča, a upravo su oni ti koji osiguravaju da svi drugi mogu raditi od kuće. Takvih je slučaja puno, pa iako to je zaista jest priroda posla, vrijedi imati na umu da zaposlenici u smjenskom radu, oni koji stalno rade s ljudima u bakama, trgovinama i mnogi drugi, ne mogu birati opciju rada od kuće.

No, osim toga problem kod nekih nastaje zbog manjka uvjeta. Osim što s uredom (uglavnom) dolazi radna atmosfera, dolazi i oprema za rad. Također, rad od kuće mnogima povećava režije pa iako naš sugovornik koji godinama programira od kuće kaže da je troškove prihvatio kao normalnu stvar jer mu, prije svega, njegova plaća to dozvoljava, razumije da postoje neki kojima to otežava situaciju. Istovremeno, za Sakača postoji drugi problem. Iako njegovi kolege imaju tehničke uvjete za rad od kuće, smatra da u nekima situaciju njegovim kolegama otežava prisutnost djece ili ljubimaca uz koje je teže raditi.

Pandemija je samo okidač

Svejedno, zanimljivo je da su brojne tvrtke fleksibilnije načine rada počeli uvoditi i prije pandemije koja je zapravo bila samo okidač za ‘bum‘ rada od kuće i uvođenje fleksibilnih uvjeta.

– I prije pandemije smo kontinuirano radili na povećanju fleksibilnosti u radu svojih zaposlenika, a pandemija je samo dodatno ubrzala implementaciju rada na daljinu. Već nakon prvog tjedna pandemije, 60 posto naših kolega iz tzv. headquartera imalo je mogućnost rada od kuće, dok je u drugom valu pandemije taj postotak povećan na 80 posto – objasnili su iz Zagrebačke banke.

Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala u Erste banci, također je objasnila da su i oni prije pojave pandemije na radnim mjestima gdje to posao dopuštao omogućavali fleksibilnosti poput rada od kuće ili skraćenog petka. 

image

Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala u Erste banci

foto

– Općenito se, umjesto strogo ograničenog radnog vremena, prednost oduvijek davala učinku zaposlenika i njihovom zadovoljstvu na radnom mjestu. Ipak, ova nas je situacija s pandemijom pogurala i ohrabrila u implementaciji novih modela rada – rekla je Crnjak.

U Ini još od 2016. kroz FOR-a aplikaciju postoji mogućnost fleksibilnog radnog vremena (FlexiTime) i povremenog obavljanja posla od kuće (FlexiPlace). A pandemija je sličan model rada potaknula i u Deloitteu gdje se radi po modelu Deloitte Flex, prema kojem zaposlenici rade tri dana iz ureda – dva dana od kuće ili obrnuto.

– Prije definiranja ovog modela proveli smo istraživanje među zaposlenicima u kojem se, od ukupnog broja ispitanika, njih 50 posto odlučilo na kombinirani rad ured-kuća – dodala je Nikšić Paklec.

Hibridni način rada je budućnost

Zato nije neobično da gotovo svi koji to mogu barem u nekom obliku danas imaju neku opciju rada od kuće, ako ništa, barem povremeno te da planiraju s time nastaviti. Crnjak je tako istaknula da su Erste banci shvatili da ‘povratka na staro nema i ne treba biti‘ zbog čega sada svaka je organizacijska jedinica, kojoj to posao dopušta, može odabrati želi li i nakon završetka pandemije imati mogućnost rada od kuće.

– I nakon završetka pandemije nastavljamo s raditi u modelu 2+3 ili 3+2, ovisno o mogućnostima posla i željama zaposlenika, a važno je naglasiti da rad od kuće nije i neće biti obveza već benefit i da je zaposlenicima osigurana potrebna infrastruktura za rad – dodala je Crnjak.

Osim toga, kako se ne bi dogodilo da im prostori ‘zjape prazni‘, Erste banka radi i na potencijalnom modelu u kojem zaposlenici dijele radno mjesto čime bi se prostor bolje iskoristio. Svejedno, kako objašnjava Crnjak, trenutno nemaju u planu smanjiti količinu uredskog prostora, no nije isključeno da se to učini u budućnosti.

A hibridne modele rada ispituje i Atlantic Grupa, dok iz Zagrebačke banke poručuju da je velik broj zaposlenih koji podržavaju hibridni oblik rada ‘dokaz održivosti tog modela i u budućnosti‘.

– Rad od kuće se u konačnici pokazao kao jedna od svjetlijih točaka kad govorimo o radu tijekom korona krize i postat će dugoročan način funkcioniranja Hrvatskog Telekoma neovisno o epidemiološkoj situaciji – objasnila je Minarski.  

– Vjerujemo da povratka nazad više nema – poručila je Nikšić Paklec i zaključila da fleksibilan rad odgovara zaposlenicima, ali i da su poželjna pravila i edukacije koje ovaj oblik rada čine efikasnim.

21. studeni 2024 11:28