Hrvatska
StoryEditor

Pranje novca - evo kako bankari otkrivaju sumnjive transakcije 

30. Siječanj 2020.

Sugovornika koji je voljan otvoreno govoriti o temi pranja novca, osim ako ne govori deklarativno o zakonima i propisima, teško je naći. Naime, kad smo bankare upitali što sve rade da bi spriječili pranje novca, dobili smo manje-više jednake, šture odgovore: provode procedure koje su proizašle iz propisa i zakona kako bi otkrili sve sumnjive klijente i transakcije.

No, činjenica koju u neformalnoj komunikaciji priznaju, je da su propisi sve stroži, da ih je sve više i da se pred banke postavljaju velika očekivanja, odnosno da ih se doživljava kao glavne stupove obrane protiv aktivnosti povezanih sa pranjem novca. Štoviše, neke nedavne kadrovske promjene navondo su uslijedile upravo zbog toga što je kontrola Hrvatske narodne banke utvrdila nepravilnosti u procedurama koje banke trebaju provoditi kako bi sprečile sumnjive transakcije.

Neslužbeno doznajemo da se bankarski službenici trebaju držati strogih pravila u svakodnevnom radu s klijentima, što je sve zahtjevnije te da se banke gotovo više bave njima nego core biznisom. Na naše pitanje kad se sumnja na pranje novca, odnosno što bi to bila sumnjiva transakcija, doznajemo da je jedan od osnovnih pokazatelja kad klijent uplaćuje iste iznose na račun banke u roku od nekoliko dana ili mjeseci, a manji su od dvjesto tisuća kuna, što je iznos iznad kojega se svaka transakcija mora prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca.

Ako klijent u roku od pet dana, primjerice, uplaćuje pet transakcija od po pedeset tisuća kuna, bankari to također tretiraju kao sumnjive transakcije iako su manje od propisanog limita, no takve transakcije već i softver prepoznaje kao sumnjive. Bankarski službenici i menadžeri za odnose s klijentima svakodnevno provode niz provjera, od utvrđivanja klijentova identiteta do prikupljanja podataka s pomoću upitnika koji je propisao Zakon o sprječavanju pranja novca na temelju kojih se zatim razvrstavaju prema stupnju rizičnosti.

Posebno trebaju obratiti pozornost na klijente koji pokazuju znakove uznemirenosti kad na šalteru predaju gotovinu ili potpisuju naloge za razne transakcije: ako se znoje, ne gledaju službenika u oči, ako se previše raspituju o limitima, o novčanom toku ili pak ako jako dobro znaju koliki su limiti iznad kojih se transakcije posebno provjeravaju i stoga izdaju naloge na nekoliko manjih uplata. Sve to službenici pomno prate jer su odgovorni i oni i banka, a kazne za propuste su milijunske. 

Naši sugovornici kažu da su se u posljednjih pet godina zbog primjene regulativa Europske unije provjere intenzivirale iako se problemu suzbijanja pranja novca pozornost više počela posvećivati od 2009. Stoga se od banaka traži visoka razina tehničke potpore i obučenog kadra. 

Neke banke idu toliko daleko da su prije nekoliko godina u podružnicama u Istri zabranile da se talijanskim državljanima otvaraju tekući računi. 

Kazne nisu šala: Deutsche Bank kažnjen s 15 milijuna eura

Kad je riječ o temi pranja novca, svakako treba spomenuti slučaj u kojem je potkraj prošle godine Deutche Bank kažnjen s petnaest milijuna eura jer nije pravilno provodio procedure propisane najnovijim direktivama i uredbama Europske unije koje se odnose na sprječavanje upotrebe financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.


No najpoznatija afera s pranjem novca izbila je 2017. i 2018. i odnosila se na sumnjive transakcije Danske Banka vrijedne dvjesto milijardi eura u kojima su se od 2007. do 2015. uplaćivali iznosi iz podružnice te banke u Estoniji. Transakcije povezane s pranjem novca putem estonske filijale te banke obuhvatile su Rusiju, Latviju, Cipar, Veliku Britaniju, ukupno čak 150 zemalja, i smatraju se najvećim bankarskim skandalom u povijesti. To što su otkrivene, može se zahvaliti sve strožim propisima, kontrolama i sve sofisticiranijim softverima kojima se banke koriste kako bi prepoznale i spriječile sumnjive transakcije.

 

A o svim aktivnostima koje se primjenjuju da bi se spriječilo pranje novca pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera. ​

29. studeni 2022 00:55