Hrvatska
StoryEditor

Pravilna komunikacija i ponuda održivosti u svim sektorima bili su fokus ‘Razgovora o održivom poslovanju‘

10. Studeni 2021.
Razgovori o održivom poslovanju

Da je potrebno raditi održivije i da se briga o okolišu može i treba uključiti u sve sektore još jednom su potvrdili sudionici Nestléovog panela 'Razgovori o održivom poslovanju'. Predstavnici pet različitih industrija, iz hrvatskih kompanija ili onih koje djeluju u Hrvatskoj – MIRET, Greyp Bikes, Imago Ogilvy, Raiffeisenbank Austria i Nestlé – poručili su da održivost nema alternativu te da ekonomija i ekologija mogu ići zajedno.

Pa iako se svijest o zagađenju, klimatskim promjenama, potrebi reciklaže i održivog djelovanja u svakom smislu diže, i dalje je potrebno educirati potrošače, ali i lidere kompanija. Održivost nije stvar koja je tiče samo ekologije, nego i zakonodavstva, ekonomije, industrija i gotovo svih sektora koji nas okružuju.  

Damir Ciglar, iz Imago Ogilvy, objasnio je važnost poticanja inovativnih društveno odgovornih ekoloških projekata, poput Boranke ili Co2mpensating By Planting, koji koriste lokalnoj zajednici, društvu u cjelini i planeti.

– Kroz autorske projekte, želimo biti partner organizacijama koje doprinose aktivnoj brizi za okoliš i zajednicu, konkretno, doprinijeti viziji ugljično neutralne Europe do 2050. – kazao je Ciglar.

No, osim toga dodao je da nisu sva rješenja koja se nude po pitanju zagađenja zaista dobra. Neka od njih su, smatra, čak i veći problemi od prvotnog problema te je upravo iz tog razloga važno dobro komunicirati s potrošačima, ali i pronaći način da se u svakoj osobi potakne želja da bude dio rješenja.

– Ako potrošač na svojoj koži osjeti da može pomoći, da se to i njega tiče, onda kreirate pokret, a ne samo 'push komunikaciju' – dodao je Ciglar.  

A da je komunikacija s javnosti bitna potvrdila je i novinarka Iris Hazler, koja je karijeru više od deset godina gradila u vodećim medijskim kućama, a pri tome je objasnila i da se komunikacija vezana uz održivost, u posljednjih nekoliko godina, u medijskom prostoru promijenila. Svrha medija bi, prije svega, trebala biti nastaviti educirati.

– Mediji trebaju informirati i educirati javnost, a to se najbolje postiže kvalitetnim sugovornicima i prijedlozima kako neke navike usvojiti u vlastite živote, bez obzira na to pokrivamo li teme ekologije ili društvenih manjina i ranjivih skupina. Zato čitatelji uvijek bolje prihvaćaju žive priče, prava iskustva i savjete iz prve ruke, nego sjajno upakirane promotivne sadržaje – objasnila je Hazler.

Domagoj Boljar, iz startup-a MIRET koji proizvodni ekološke tenisice, objasnio je da se njihov brend razvio iz želje da oni sami postanu dio rješenja i to na svoj način. No, iako je bend danas dobro prihvaćeni na tržištu, objasnoo je da su na početku morali educirati i proizvođače i potrošače.

– Naša misija je potaknuti potrošače da odaberu održivu alternativu kad je obućarska industrija u pitanju. Trenutno nam je glavni cilj smanjiti upotrebu naftnih derivata i toksičnih kemikalija u procesima proizvodnje materijala i u finalnom proizvodu – objasnio je Boljar.

S obzirom na to da obuća ima više funkcija, njihov izazov je bio upravo to kako obuhvatiti sve komponente – i ekološku, i tehničku i estetsku. Objasnio je i da je ideja njihovog proizvoda da kupcima koji nemaju toliko znanja, kroz priču tenisica objasne važnost održivosti i tako dižu svijest. No, sami znaju da ne kupuju svi njihove tenisice zbog održivosti i smatraju da je to u redu jer je najveća odgovornost na kompanijama koje stvaraju proizvode.

– Postoji dio tržišta koji kupuje naš proizvod bez motiva o očuvanju okoliša, što je zapravo u redu. Ne mora svatko biti osviješten jer su tvrtke dužne ponuditi ljudima alternativu – kazao je Boljar.

Zanimljiv pogled na važnost implementacije održivosti u poslovanje dao je i Vladimir Karmelić, iz Greyp Bikesa, kompanije koja je svojim proizvodom spojila biciklističke i digitalne komponente. Objasnio je da je njihov proizvod popularan u zapadnim zemljama upravo zbog ekologije, a sve ostalo što dolazi s vožnjom električnog bicikla, ljudi smatraju benefitom. U Hrvatskoj, ipak, postoji prostor za napredak jer je situacija obrnuta, ekologija je u drugom planu, no dodao je da bi država, trebala davati puno veću podršku kupcima bicikala i električnih bicikala, a industrija bi se trebala više oslanjati na lokalne proizvođače.

Kad je riječ o prehrambenoj industriji, Neli Angelova iz Nestléa, istaknula je da postoji puno koraka i načina na koje kompanije mogu djelovati održivo – od prijevoza, nabave, pakiranja, prodaje, proizvodnje – te objasnila da Nestlé radi brojne korake kako bi napravili tranziciju na potpuno održivo.

– U potpunosti transformiramo svoje poslovanje kako bismo do 2050. godine postigli nultu neto emisiju stakleničkih plinova – od nabave sirovina, proizvodnog procesa, reciklabilne ambalaže i distribucije, pa sve do kraja životnog ciklusa proizvoda. No, Nestlé  prvo mora poslužiti kao primjer. Tek poduzimanjem opipljivih radnji možemo potaknuti druge da učine isto – objasnila je Angelova.  

A da je održivost dio svakog sektora pokazalo je i to da je ona sve važnija i za bankarski sektor. Oni imaju moć podržavati održive projekte i ne-podržati svaki koji smatraju lošim za okoliš ili neetičnim.

– Primjenjujemo holistički pristup održivosti i održivost je filter kroz koji provlačimo svaku poslovnu odluku. Svjesni smo naše uloge i odgovornosti te smatramo kako financijska industrija može dati velik doprinos dekarbonizaciji našeg gospodarstva i života u cjelini – kazala je Sara Foršek, iz Raiffeisenbank Austria.

Zaključak sudionika bio je da je na lokalnoj razini hrvatsko društvo spremno za teme održivosti, no potrebno je puno više dijeljenja informacija, dobrih praksi i edukacija šire javnosti. Važno je dobro pristupiti, 'ne-agresivno' komunicirati te je ključno da industrija ponudi alternativne, održive proizvode u zamjenu za one koje trenutno koristimo.

09. kolovoz 2022 21:12