Europska investicijska banka (EIB), kreditna institucija Europske unije i najveći zajmodavac na svijetu kad je riječ o projektima povezanima s djelovanjem u području klime, danas je objavila rezultate o anketi o klimi za razbolje 2021.-2022. U prvom dijelu ankete istražuju se stajališta građana o klimatskim promjenama u svijetu koji se ubrzano mijenja. Rezultati iz ovog priopćenja uglavnom se odnose na ponašanje građana kao pojedinaca i korake koje poduzimaju radi borbe protiv klimatskih promjena.
- 86 posto Hrvata smatra da čine sve što im je u moći kako bi se u svakodnevnom životu borili protiv klimatskih promjena, ali većina ih ne vjeruje da tako postupaju i njihovi sunarodnjaci.
- 73 posto Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila navodi da bi se pri sljedećoj kupnji odlučili ili za hibridno ili za električno vozilo, dok bi ih se 27 posto i dalje opredijelilo za benzinca ili dizelaša.
- 62 posto Hrvata navodi da pri izboru odredišta za godišnji odmor razmišlja o klimatskim promjenama.
- 43 posto mladih Hrvata razmišlja o klimatskim promjenama kad traži posao.
- 40 posto mladih Hrvata već sad kupuje rabljenu odjeću umjesto nove.
Automobili na hibridni ili električni pogon traženiji od benzinaca i dizelaša
Na pitanje o tome za kakvo bi se vozilo odlučili kod sljedeće kupnje 73 posto Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila odgovara da bi to bilo ili hibridno ili električno vozilo. To je 46 posto postotnih bodova više od postotka onih koji navode da bi kupili vozilo na dizelski ili benzinski pogon (27 posto). Točnije, podjednak broj Hrvata odlučio bi se za vozilo na hibridni (36 posto) odnosno električni (37 posto) pogon.
Želja za električnim automobilom raste sa životnom dobi. Naime, među Hrvatima koji razmišljaju o kupnji automobila za nabavu takvog vozila posebno je zainteresirano 52 posto građana starijih od 65 godina (u odnosu na 34 posto onih u dobi od 30 do 64 godine odnosno 30 posto Hrvata mlađih od 30 godina). Mladi Hrvati skloniji su kupnji vozila na benzinski ili dizelski pogon za koje bi se odlučilo njih 41 posto, što je 15 postotnih bodova više od brojke za kupce automobila u dobi od 30 do 64 godine (26 posto) odnosno 23 postotna boda više od one za ispitanike starije od 65 godina (među kojima bi ih se tek 18 posto odlučilo za benzinca ili dizelaša). Hibridna vozila bila bi prvi izbor za Hrvate u dobi od 30 do 64 godine (njih 40posto kupilo bi hibridni automobil, što je 10 postotnih bodova više od brojke za građane starije od 65 godina (30 posto), odnosno 11 postotnih bodova više od one za Hrvate mlađe od 30 godina (29 posto).
Čini se da su Hrvati podjednako skloni prelasku na nove pogonske tehnologije kao i Mađari (72 posto) i Slovenci (71 posto). Međutim, čini se da su tome skloniji od Austrijanaca (51 posto) i Čeha (48 posto).
Točnije, čini se da Hrvati nisu toliko skloni odabiru benzinskog ili dizelskog vozila jer ih tek 27 posto navodi da će njihov sljedeći automobil biti na tu vrstu pogona. To je 22 postotna boda manje od brojke za Austrijance (49 posto) i 25 postotnih bodove manje od one za češke ispitanike (52 posto). Međutim, čini se su Hrvati podjednako skloni kupnji benzinskog/dizelskog vozila kao i Mađari (28 posto) i Slovenci (29 posto).
Osim toga, 36 posto Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila navodi da bi se prilikom sljedeće kupnje odlučilo za hibridno vozilo. Ta je brojka viša od one za Austrijance (28 posto) i Čehe (31 posto), ali slična je brojci za Mađare (37 posto).
Čini se da su Hrvati koji razmišljaju o nabavi automobila (37 posto), baš kao i Slovenci (35 posto) i Mađari (35 posto), skloniji kupnji električnog vozila nego što su to Austrijanci (23 posto), Česi (17 posto) i istočni Europljani promatrani kao prosjek (30 posto), kojima električni automobili, kako izgleda, nisu toliko privlačni.
Općenito, Europljani koji razmišljanju o kupnji automobila u pravilu su najskloniji hibridnim vozilima (39 posto), dok su im benzinska i dizelska vozila na drugom mjestu (33 posto), a električna na trećem (28 posto). Dok su Kinezi koji razmišljaju o nabavi automobila najskloniji kupnji električnog vozila (44 posto), Amerikanci bi se prvo odlučili za hibridno vozilo (38 posto), zatim za benzinsko ili dizelsko (33 posto), a tek onda za električno vozilo (29 posto).
Te istočnoeuropske zemlje obuhvaćaju Bugarsku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.
Zaštita klime ili putovanje zrakoplovom na godišnji odmor?
64 posto Hrvata mlađih od 30 godina navodi da pri izboru odredišta za godišnji odmor razmišlja o klimatskim promjenama. O tom se problemu podjednako vodi računa u svim dobnim skupinama. Međutim, više od trećine mladih ispitanika (35 posto u odnosu na 20 posto ispitanika u dobi od 30 do 64 godine odnosno 16 posto onih u dobi od 65 godina i starijih) navodi da će 2022. na godišnji odmor putovati zrakoplovom. Petina mladih ispitanika (19 posto u odnosu na 9 posto ispitanika u dobi od 30 do 64 godine odnosno 10 posto onih u dobi od 65 godina i starijih) navodi da će putovati zrakoplovom do nekog dalekog odredišta.
Kupnja odjeće, potraga za poslom i izbor banke: kako problematika klimatskih promjena utječe na odluke građana?
40 posto hrvatskih građana razmišlja o klimatskim promjenama kad traži posao. Ta je brojka ponešto viša za ispitanike u dobi od 15 do 29 godina (43 posto).
Sveukupno gledano, 44 posto hrvatskih građana razmišlja o klimatskim promjenama kad bira banku ili ulaže svoju ušteđevinu.
– Unatoč nekim očitim generacijskim razlikama, hrvatski građani sve više prilagođavaju svoje navike u području mobilnosti i potrošnje tako što prelaze na održivija rješenja radi borbe protiv klimatskih promjena. Ti pomaci u ponašanju pojedinaca pokazuju da su se ljudi svih dobi u svojem svakodnevnom životu spremni još snažnije založiti za davanje doprinosa ublažavanju klimatske krize. Ta je namjera jasno iskazana tijekom konferencije COP26 i očit je pokazatelj podrške naporima koje ulažemo u promicanje zelene tranzicije. Zajedničkim radom možemo zaštiti Hrvatsku, a posebno njezinu predivnu obalu, od razornih posljedica klimatskih promjena i drago mi je što u građanima Hrvatske vidim saveznike u toj sudbonosnoj borbi. EIB je klimatska banka EU-a, tako da je među njegovim ključnim zadaćama i financiranje inovativnih projekata okrenutih električnoj mobilnosti te drugim održivim rješenjima u području mobilnosti koja doprinose gradnji dekarbonizirane budućnosti za sve građane – izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.