Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna.
Tako će ukupni manjak proračuna ove godine iznositi 24,8 milijardi kuna ili 6,7 posto BDP-a. No, kada se tomu dodaju i izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće konsolidirane države po ESA 2010 metodologiji ove će godine iznositi 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a.
- To potvrđuje i pokazuje da smo ovu godinu kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja očigledno teških okolnosti i posljedica uzrokovanih koronakrizom - ustvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Prihodi veći nego se ranije planiralo
Predstavljajući predloženi rebalans, istaknuo je kako se na prihodnoj strani proračuna očekuje nešto malo bolji rezultat u odnosu na očekivanja iz svibnja, kada je donijet prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna. Naime, rebalans iz svibnja bio je temeljen na očekivanom padu BDP-a u ovoj godini za 9,4 posto, dok rujanske projekcije, na kojima se temelji i danas predstavljeni rebalans, govore o gospodarskom padu za osam posto.
- Sukladno tomu nešto je bolja i situacija s prihodnom stranom proračuna, koja je u odnosu na svibanjska očekivanja, poglavito porezni i prihodi od doprinosa, bolja za nekih sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijarde kuna manje nego li je bilo prošle godine, naglasio je Marić.
Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza planirani su u iznosu od 72 milijarde kuna, što je za 5,9 milijardi kuna više u odnosu na plan proračuna iz svibnja. Pritom se najveće pozitivne promjene bilježe kod prihoda od PDV-a, od kojeg se ove godine sada očekuje 46,7 milijardi kuna ili tri milijarde kuna više nego se planiralo u svibnju.
Ministra financija raduje i situacija s doprinosima, koji su i 'najbolji pokazatelj stanja na tržištu rada'. Predloženim se rebalansom, naime, prihodi od doprinosa povećavaju za 1,5 milijardi kuna, na 22,7 milijardi kuna.
Od ostalih važnijih poreznih prihoda, novim je planom prihod od poreza na dobit planiran u iznosu od devet milijardi kuna, što je za 2,5 milijardi kuna više od prvotnog plana, dok prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 14,1 milijardu kuna, što je povećanje od 222 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibnja.
Rashodi se povećavaju za 8,6 milijardi kuna
Rebalansom koji Vlada šalje u Sabor, ukupni se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna.
Pritom rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici), povećavaju za 6,9 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 1,7 milijardi kuna.
Proračunski gubitnici zbog korone smo svi
- Proračunski gubitnici zbog korona krize smo svi, jer je COVID-19 znatno smanjio proračunske prihode, rekao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.
Upitan tko su najveći gubitnici u rebalansu za ovu i proračunu za iduću godinu, u izjavi nakon sjednice vlade odgovorio je da smo 'gubitnici svi' s obzirom da je korona proračunu izbila 20 milijardi kuna prihoda. No, dodao je da je vlada svojom politikom vođenja javnih financija u razdoblju prije pandemije 0stvorila prostor da proračun može uspješno djelovati i reagirati0 i u takvim okolnostima.
Marić je najavio i nastavak razgovora sa sindikatima o dinamici povećanja plaća u javnim službama. Ponovio je da vlada ne predlaže smanjivanje tih plaća, koje će, kako je rekao, ovisiti i o ishodu pregovora.
Odgovarajući na pitanje je li eventualni zazor građana od boravka u skupinama zbog straha od koronavirusa utjecao na smanjenje iznosa fiskaliziranih računa, odgovorio je kako podaci pokazuju da je listopad u tome nešto bolji od rujna. Po njegovim riječima, turizam i ugostiteljstvo su u listopadu na 60 posto lanjskog fiskaliziranog prometa, a rujan je bio nešto ispod toga, maloprodaja 'dobro stoji', a industrija 'relativno'.