Paradigma ekonomije se mijenja, a taj je proces još više ubrzala pandemija koronavirusa jer je preko noći narasla važnost online kanala i taj će se trend nastaviti i dalje. No, to ne znači da će fizička trgovina nestati, naprotiv, upravo je industrija maloprodaje u fokusu akvizicija private equty fondova, čulo se koji se na skupu kojeg su organizirali Američka gospodarska komora (AmCham) i Enterprise Investors u četvrtak u Zagrebu.
Inače, Enterprise Investors jedno je od najvećih fondova rizičnog kapitala (private equity) u središnjoj i istočnoj Europi. Posluje od 1990., a uspostavilo je devet fondova s ukupnim kapitalom od preko 2,5 milijarde eura. Društvo je putem fondova uložilo dvije milijarde eura u 144 poduzeća u različitim sektorima i zemljama i izašlo iz 134 poduzeća s ukupnim bruto prihodima od 4,1 milijarde eura.
Jedno od četiri najvažnija ulaganja u regiji su im kompanije: PharmaSwiss, Intersport, Pan-pek i Studenac, a radi konsolidacije biznisa preuzeli su i zadarski Sonik, te Istarske supermarkete. Iako se špekulira da je Enterprise Investors zainteresiran za kupnju Leda, to na skupu nitko nije htio potvrditi, premda je rečeno da će i dalje ulagati u Hrvatskoj i regiji. Ta informacija ne čudi, ali i ohrabruje, jer investicije private equity fondova mogle bi imati ključnu ulogu u ekonomskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta, budući da svakom poduzeću u koje ulažu podižu vrijednost u prosjeku dva i pol puta i pomažu mu da se razvije.
Glavana tema susreta u Zagrebu bila je „Ulaganje u neizvjesnim vremenima“ sa istoimenom panel raspravom na kojoj su sudjelovali Michał Kędzia, partner za Adria regiju fonda Enterprise Investors, Daniel Radić, partner u KPMG-u, Miljan Ždrale, voditelj poljoprivrednog sektora za središnju i jugoistočnu Europu EBRD-a, Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končar – Elektroindustrija te Boris Šavorić, partner u Šavorić & Partneri, te Michał Seńczuk, predsjednik uprave Studenca.
Prvi čovjek Studenca, Senczuk rekao je da su predvidjeli eroziju turista i izračunali u kojoj će se to mjeri odraziti na njihove prihode.
- Na sve uključene gospodarske aktere utječu neizvjesnosti i pad turističkih dolazaka od oko 45 posto, ali i rizici su dio naše strategije koju ne možemo mijenjati radi nekoliko mjeseci COVIDa-19. Vraćamo se pomalo u rutinu i kada nađemo priliku na trištu, zgrabit ćemo je i tako povećati tržišni udio – izjavio je Senczuk, a Kedzia ga je nadopunio rekavši da je situacija s epidemijom jedinstvena iz perspektive investitora stoga će, najvjerojatnije, produžiti period rasta kompanije, pričekti sa prodajama i prilagoditi se situaciji.
Kada je riječ o uvođenju eura Boris Šavorić je izjavio da se nada da će euro privući nove ulagače, te da će eurozona pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo u cjelini.
- Otvoreno tržište omogućiti će lakšu robnu razmjenu stoga i dalje trebamo raditi na pripremi hrvatskog gospodarstva za jedinstvenu valutu – istaknuo je Šavorić i dodao da i u okolnostima pandemije Hrvatska može biti zanimljiva stranim ulaganjima posebno privatnim investicijskim fondovima.
Kada je, pak, riječ ulasku Hrvatske u Schengen, Senczuk je naveo je niz prednosti toga, usporedivši taj proces sa Poljskom.
- Mogućnost putovanja bez granica je vrlo važna, posebno Hrvatskoj koja se oslanja na turizam, što može donijeti još više prihoda. To je drugi korak integracije u Europsku uniju. Vjerujem kad Hrvatska uđe u Schengen imat će i više turista, što je velika prednost i za gospodarstvo u cjelini, a biti će olakšan i dolazak stranih investitora - rekao je Senczuk.
Nakon prvog vala pandemije i lockdowna fokus EBRD-a biti će na osiguranju likvidnosti, a to upravo u velikoj mjeri i čine, rekao je okupljenim novinarima nakon službenog dijela skupa Ždrale, što je osiguralo nastavak poslovnog života brojnim subjektima.
- Donijeli smo odluku da ćemo pomoći prije svega privatnom sektoru, pogotovo u domeni zelenih investicija. Ali, pokušavamo pomoći malim i srednjim poduzetnicima putem komercijalnih banaka, ne samo za osiguranje likvidnosti nego i kada je riječ o daljnjoj konsolidaciji i novim ulaganjima. Poduprijet ćemo sektor prehrambene industrije, IT-a te ulaganja u obnovljive izvore energije – rekao je ispred EBRD-a Ždrale.